U moru predizbornih obećanja koja nas zapljuskuju ovih dana s medenih usta političara nije sišla nijedna najava da će građanima popraviti standard toliko da više neće biti samo Bugari iza nas, nego da ćemo stići i prestići Rumunjsku.
Dobivamo obećanja o porastu prosječne i minimalne plaće, o rastu mirovina, a nitko ne spominje kakvim će to gospodarskim rastom omogućiti, kojim će to zaokretom preporoditi zemlju i postići da plaće budu rezultat dobrog poslovanja tvrtki. O smanjivanju javne potrošnje koja se približava polovici BDP-a nitko ne govori. Rumunjska je prije par godina bila standardom iza nas, pa smo se malo smjenjivali s njom na pretposljednjemu mjestu Eurostatove rang-liste, a sada joj gledamo u leđa, piše Slobodna Dalmacija.
Rumunjska je na 79 posto europske stvarne individualne potrošnje i na 69 posto BDP-a po stanovniku. Bugari nas još drže na pretposljednjem mjestu, no ni to neće vječno trajati i oni će nas prije ili poslije prestići, s tim da je vjerojatnije da će to biti ranije nego kasnije.
Život u minusu
Biračima je HDZ ponudio najviše pa jedini obećavaju rast prosječnih plaća od 7600 kuna, što je gotovo tisuću kuna više od travanjske prosječne plaće od 6622 kuna. Tisuću kuna više na mandat od četiri godine je 250 kuna porasta godišnje. HDZ kaže da je to već učinio u mandatu koji je za njim. Istina, u protekle četiri godine prosječna je plaća u Hrvatskoj porasla za tisuću kuna. Na stranu sad stavimo činjenicu da više od polovice zaposlenih prima manje od te plaće. Posvetimo li se malo rastu tog prosjeka, bit će jasno da su u te četiri dobre godine poslodavcima bili potrebni poticaji da bi podigli isplate radnicima pa im je Vlada prvog prosinca 2018. dopustila da bez plaćanja poreza, mirovinskog i zdravstvenog doprinosa svakom radniku mogu isplatiti godišnje po 5000 kuna ili 416 kuna mjesečno.
Dodate li tome neoporezivu božićnicu od 2500 kuna, imate čarobni iznos od 7500 kuna godišnjih neporezivih dodataka na plaće. Ti dodaci podižu prosječnu plaću, ali ne i buduću mirovinu jer se mirovinski doprinos ne plaća na njih. Dogodilo se to u četiri dobre gospodarske godine u kojima je ostvarivan kakav-takav gospodarski rast. Reprizu tog povećanja je u novome mandatu bilo koje Vlade nerealno sanjati jer se strahuje od ovogodišnjeg pada gospodarstva za koji se govori da će biti najgori u 30 godina, a neki prognoziraju minus od 20 posto.
Iz HDZ-a poručuju da će u idućemu mandatu prosječne plaće podići zahvaljujući nikad većem međunarodnom utjecaju Hrvatske u EU-u, iz kojega računaju na 21,5 milijardi eura za gospodarski oporavak i daljnji razvoj koje nazivaju "sigurnosnom mrežom“ za očuvanje radnih mjesta i brzi povratak na pretkrizne ekonomske rezultate.
Zajamčena mirovina
HDZ obećava minimalne plaće od 4250 kuna, 10 posto veće mirovine, smanjivanje stope poreza na dohodak na 20 i 30 posto, spuštanje PDV-a na hranu s 25 na 13 posto. Opću stopu od 25 posto PDV-a bili su obećali spustiti u prošlome mandatu pa to nisu učinili, nego su spustili PDV na meso, ribu, voće, povrće, jaja... a sada nude niži PDV na svu hranu. Može li se to ostvariti? Može, pitanje je odakle namaknuti novac koji će zafaliti proračunu tim smanjenjem prihoda. Mirovine veće za 10 posto nisu nerealne, uostalom, prosječne mirovine u zemlji su u četiri godine povećane za 13 posto, s 2422 kune iz svibnja 2016. godine na trenutačnih 2743 kune koliko prosječno prima 1,24 milijuna umirovljenika. U četiri godine prosječna mirovina za sve umirovljenike porasla je za 321 kunu. Koliko im je to pomoglo najbolje znaju onu sami.
Restart koalicija sa SDP-om na čelu obećava podizanje minimalne plaće na 4000 kuna, uvođenje zajamčene mirovine od 70 posto prosječne plaće, podizanje neoporezivog dohotka na 5000 kuna, čime će povećati plaće za preko 700.000 radnika... Domovinski pokret se uopće ne bavi ovim brojevima u svom programu, jedino je Miroslav Škoro bio najavio 5000 kuna neto minimalne plaće.
Posljednja je Vlada već nekoliko puta podizala minimalnu plaću na trenutačnih 3250 kuna neto minimalca, odnosno 4062 kuna bruto minimalne plaće, želeći uhvatiti bivše tranzicijske zemlje, od kojih su prije šest godina, Hrvatska i Slovenija imale veće minimalne plaće, a u samo pet godina Hrvatsku su prestigle Estonija, Češka, Litva, Slovačka i Poljska koje danas imaju veću bruto minimalnu plaću od hrvatskih 546 eura.
S predizbornim obećanjima je zgodno to što nakon osvojenog mandata uvijek možete kazati da su se okolnosti promijenile i da obećanje možete ispuniti krajem mandata, piše Slobodna Dalmacija.