Ruski predsjednik sjedio je u travnju prošle godine u Kremlju nasuprot svog ministra obrane, pogrbljen u svom sjedalu. Razgovarali su o ruskoj opsadi tvornice željeza i čelika Azovstal u ukrajinskom gradu Mariupolju. Za Ukrajince Azovstal je tad bio beznadan no moćan simbol nacionalnog otpora, utočište za oko 2600 vojnika i civila koji su se odbijali predati iako je podzemna tvrđava tjednima uništavana ruskim bombardiranjem. Za Moskvu je ta lokacija postajala sve veća frustracija, posljednja tvrdoglava pozicija u gradu nad kojim su njezine snage preuzele kontrolu tjednima ranije, donosi Slobodna Dalmacija.
"Blokirajte industrijski kompleks tako da ni muha ne može pobjeći", naredio je Putin, a njegovu zapovijed prenijela je i ruska državna televizija. Nasuprot planu Moskve o stezanju obruča oko glomaznog tvorničkog kompleksa, mala skupina spremala se započeti tajne pregovore o prekidu opsade. U tajnu misiju, koju je upravo ekskluzivno razotkrio CNN, bila su uključena dvojica Putinovih najviših generala i ukrajinski zastupnik koji je nekoć služio kao sovjetski padobranac.
Aleksandar Kovalov, član ukrajinskog parlamenta iz Donjecka i veteran sovjetsko-afganistanskog rata, priznao je za CNN da je posredovao u ranim fazama pregovora. Dva visoka generala iz ruske vojne obavještajne agencije, naširoko poznate kao GRU, predstavljala su drugu stranu: general pukovnik Vladimir Aleksejev, drugi čovjek GRU-a, i general bojnik Aleksandar Zorin, obojica rođeni u Ukrajini.
Aleksejev je bio usko povezan s nizom drskih međunarodnih incidenata posljednjih godina. Bio je među četvoricom časnika GRU-a koje je 2016. sankcioniralo Ministarstvo financija SAD-a zbog zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti protiv američkih demokratskih procesa, uključujući miješanje u izbore. Velika Britanija i Europska unija sankcionirale su ga 2019. godine zbog sudioništva u trovanju bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripalja u Engleskoj smrtonosnim nervnim agensom, novičokom. General Zorin je služio kao Putinov izaslanik za Siriju, igrajući aktivnu ulogu u pregovorima između režima predsjednika Bašara al-Asada i oporbenih i pobunjeničkih frakcija u toj zemlji.
Uključenost ovog važnog dvojca u kremaljskoj hijerarhiji u pregovore oko Azovstala zorno oslikava koliko je Putin pridavao pažnje rješavanju zastoja oko zauzimanja Mariupolja, čime je osiguravao i dugo željenu kopnenu poveznicu između Krima i Rusije. Dva krovna igrača vojne obavještajne službe GRU izgurala su s toga osjetljivog terena FSB, glavnu obavještajnu agenciju Moskve.
“Od prošlog ljeta 2022. vojni obavještajni generali preuzeli su istaknutiju ulogu u ratu po direktnom Putinovu nalogu. To odjednom više nije bila ‘specijalna operacija‘ nego konvencionalni rat,” rekao je za CNN Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i obavještajni stručnjak koji je trenutno u egzilu u Londonu. To je, po njemu, nažalost, bio i prvi jasan signal da Putin priprema zemlju za dugi konvencionalni rat.
Soldatov i njegova kolegica Irina Borogan napisali su u svojoj analizi da Putina nije impresioniralo to što su FSB-ove vrlo tajne planove za invaziju provalili zapadni obavještajci. Ruski predsjednik je više bio nezadovoljan potpunim izostankom „narodnih pobuna unutar ruskog govornog područja u Ukrajini", a što su mu FSB-ovci stalno obećavali, nudeći mu glazbu za uši bez pokrića.
Nakon što su izvršile invaziju na Ukrajinu, ruske su snage za već nekoliko dana stigle do Mariupolja, a zatim su provele mjesece pokušavajući ga u potpunosti zauzeti. Azovstal je ubrzo postao epicentar borbe. Čudovišni tvornički labirint tunela, cijevi i dimnjaka na obali Azovskog mora nekad je zapošljavao više od 10.000 ljudi. Ruske snage granatirale su objekt danonoćno tjednima, te su Ukrajinci postajali sve očajniji kako su im se zalihe hrane, vode i oružja smanjivale, a stotine ranjenih ostajali bez odgovarajuće medicinske skrbi. Zbijeni pod zemlju u sumornim uvjetima većina je počela sumnjati da će ikad živi izaći na sunce. U tom je trenutku u njihov život ušao Kovalov, nekadašnji sovjetski padobranac.
Kovalovljev ured u Kijevu nalazi se u neupadljivoj upravnoj zgradi par minuta od ukrajinske Rade. Na zidu visi velika zastava njegove filantropske organizacije za veterane i slogan preuzet iz sovjetskih zračno-desantnih snaga: "Nitko osim nas." Uza zid stoji mu preparirani vuk po imenu "Droog" ("prijatelj" na ukrajinskom).
Zastupnik predstavlja izbornu jedinicu regije Donjeck gdje je vodio kampanju za ukidanje državnog zakona koji propisuje ukrajinski kao jedini službeni jezik. To je važno pitanje za mnoge ljude koji govore ruski u tom području. Kovalovljeva odanost Ukrajini bila je pod povećalom u prošlosti: 2014. je optužen za pomaganje u bijegu pripadnika sada već nepostojeće jedinice specijalnih policijskih snaga, poznate kao Berkut, nakon što su izveli nasilno slamanje prodemokratskih prosvjednika na Euromajdanu. On je nijekao podršku Berkutu no priznao je da im je pomogao u bijegu kako bi spriječio daljnje krvoproliće.
Dok je ruski napad na Mariupolj i Azovstal kulminirao, Kovalov je mislio da netko mora pokušati zaustaviti to ludilo. Iskoristio je svoj kontakt s FSB-om u Moskvi – Valentina Križanovskog – u nadi da će omekšati brutalnu opsadu. Križanovski je bio bivši agent Ukrajinske obavještajne službe (SBU) koji je prebjegao u Rusiju 2014. i pridružio se FSB-u, te ga u Ukrajini mnogi smatraju izdajnikom.
Dvojica muškaraca razgovarala su o civilima koji su ostali u Azovstalu. “Tu su žene, djeca, smislimo nešto”, prisjetio se Kovalov. Prema ovome parlamentarcu, mnogi drugi su bez puno sreće pokušali pregovarati o pristupu željezari Azovstal. “Bilo je 11 neuspješnih misija prije mene, pa nitko nije vjerovao da je uopće moguće doći tamo”, ispričao je.
Rekao je da je jasno iznio svoje planove uredu general bojnika Kirila Budanova, šefa ukrajinske vojne obavještajne agencije. Iako je Budanov sumnjao u uspjeh, dao je Kovalovu svoj blagoslov. Koncem travnja Kovalov je izveo svoje prvo putovanje u južnu Ukrajinu pod ruskom okupacijom, naoružan tajnim lozinkama i šifriranim komunikacijskim uređajima kako bi olakšao prolaz kroz kontrolne točke na ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom i uspostavio vezu s zapovjedništvom Azova. Bio je šokiran razaranjem kojem je svjedočio. Grad je već bio praktički izbrisan s lica zemlje. Da bi se uopće došlo do Azovstala trebalo je primijeniti prekid vatre.
Kovalov je 27. travnja prikazan na fotografiji koja je nalikovala sceni iz špijunskog filma. Na fotografiji je s Križanovskim i general-pukovnikom Andrejem Sičevojem, iz 8. gardijske kombinirane armije ruskog Južnog vojnog okruga. Cijeli dan je sjedio s generalom zvanim Don. Sičevoj je bio odgovoran za vođenje napada na Mariupolj. Civili su bili prioritet u razgovorima, njihove očajničke molbe i pogoršanje zdravlja zaokupili su pozornost svijeta.
Kovalov je odigrao iznimnu ulogu u njihovom konačnom oslobađanju, rekavši za CNN da je pomogao uvjeriti drugu stranu da će spašavanj djece, žena i ranjenika, biti čin razuma, čin humanizma. Doista, 7. svibnja je zamjenica ukrajinskog premijera objavila da su sve žene, djeca i starci sigurno izvedeni iz čeličane, ali vojnici su ostali u podzemlju i ruski udari na elektranu ponovno su započeli.
Kovalov se vratio u Mariupolj i opet sjeo za pregovarački stol 9. svibnja, na “Dan pobjede” koji je Rusima vrlo važan. Ovaj put je Kirilo Budanov poslao svog zamjenika Dmitrija Usova za sudionika u pregovorima, a i Rusi su odlučili da moraju poboljšati svoju ekipu: došli su generali Aleksejev i Zorin. Prema Kovalovu, Aleksejev bi uzimao redovite pauze od pregovora 9. svibnja kako bi povremeno nazvao Moskvu. Imao je "izravnu satelitsku vezu" s ruskim ministarstvom obrane, shvatio je Kovalov. Misli da je odgovarao izravno Nikolaju Patruševu, čelniku ruskog Vijeća sigurnosti koji je podređen izravno Putinu.
Kako su pregovori dalje napredovali, dogovoren je i treći posjet Mariupolju na kojem je upriličena jedna od najčudnijih scena rata – sastanak između ruskih generala koji su upravljali invazijom i ukrajinskih časnika koje je Moskva opisivala kao “neonaciste”. Ujutro 16. svibnja Kovalov je snimio video približavajući se jednom od ulaza u Azovstal: Putinovi generali Zorin i Aleksejev hodaju do podzemnog pogona, dok iskrivljene metalne cijevi i krhotine pokrivaju tlo pod njihovim nogama. Rusko izaslanstvo potom susreće grupu od najmanje šest ukrajinskih vojnika, uključujući potpukovnika Denisa Prokopenka, zapovjednika bataljuna Azov koji je za Moskvu bio pojam postrojbe krajnje desnice.
„Kad su se dvije strane uspjele pogledati u oči, Rusi su obećali da će pronaći civilizirani izlaz za naše vojnike”, prepričava Kovalov. Uvjeti za pregovore bili su jednostavni: ukrajinski borci će se prestati boriti, odustati će od skrivanja u tvornici i biti odvedeni u ruski pritvor. Sporazum je proveden bez problema: već iste večeri najteže ozlijeđene borce su iz pogona iznijeli na nosilima.
Sljedećeg dana, 17. svibnja, naizgled beskonačan niz vojnika započeo je svoju povorku u zarobljeništvo - mršavi i blijedi, mnogi na štakama ili nosilima, u zavojima ili ozbiljno osakaćeni. Odvedeni su najprije u logor Olenivka na okupiranom teritoriju Donjecka. Dva mjeseca kasnije, 29. srpnja, misteriozna eksplozija u ovom pritvorskom centru prouzročila je više od 50 mrtvih ratnih zarobljenika, mahom borce koji su se predali u Azovstalu. Rusija i Ukrajina razmijenile su krivnju za smrtonosni napad.
Danas je u zarobljeničkom logoru Olenivka ostalo oko 2000 boraca Azovstala. Kovalov kaže da još uvijek radi na tome da ih vrati kući. U pismu čelniku ukrajinskog parlamenta, koje je Kovalov podijelio s CNN-om, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Budanov je napisao: "Kovalov je pružio važnu i neprocjenjivu podršku Glavnoj obavještajnoj upravi Ministarstva obrane Ukrajine. Zastupnik je riskirao "ugroziti vlastiti život i zdravlje, bio je jedini koji je pratio branitelje Mariupolja i Azovstala do mjesta zatočenja, a što je samo po sebi veliko djelo", rekao je Budanov.
Kovalov se nada da priča o Azovstalu, koja je neizbrisiva u ukrajinskoj nacionalnoj memoriji zbog razmjera svog užasa, pokazuje da su prilike za pregovore između zaraćenih strana uvijek moguće.
“Sve dok komunikacijski mostovi funkcioniraju nije sve izgubljeno u ovom životu i uvijek možete biti ljudi. Čak i u ratu”, tvrdi ukrajinski parlamentarac, sovjetski padobranac i veteran afganistanskog rata.