- Mislim da su iza nas vremena u kojima je MUP bio jedina institucija koja je izdavala osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole... Spremni smo dio tog posla prepustiti tijelima lokalne samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima, kao što se vrlo uspješnim pokazalo rješavanje izdavanja prometnih dozvola u stanicama za tehnički pregled. Smatram da bi u nadležnosti MUP-a trebali ostati tek primitak u državljanstvo, dozvole za oružje i reguliranje boravka stranih državljana - najavio je u razgovoru za Hinu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji smatra da proces izdavanja dokumenata treba u najvećoj mjeri digitalizirati korištenjem sustava e-Građani, piše Jutarnji list.
Prvi koraci
Ideja o decentralizaciji izdavanja osobnih dokumenata je na stolu, ali za to će se morati prvo realizirati nekoliko preduvjeta. Prema riječima naših sugovornika, prvo se mora implementirati plan reorganizacije tijela lokalne uprave i samouprave, o čemu se govori već nekoliko mjeseci. Kada se utvrdi novi broj općina u Hrvatskoj moći će se krenuti s postupkom akreditiranja i certificiranja institucija i osoba koje će unutar općina i županija biti zaduženi za izdavanje ovih dokumenata. Trebat će utvrditi i sigurnosno-tehničke standarde prostora u kojima će se dokumenti izdavati.
To ovako zvuči prilično birokratski, no to su standardi koji se moraju postići kako bi izdavanje dokumenata bilo sigurno i da u konačnici ne bi dospjeli u pogrešne ruke. Osim ureda lokalne uprave i samouprave, ovlasti za izdavanje dokumenata mogle bi dobiti i pravne osobe s javnim ovlastima.
Bez redova
Tu je prije svega riječ o Fini koja ima razgranatu mrežu ureda lako dostupnih građanima. U tom slučaju i Fina će morati proći proces akreditiranja za ove poslove, a dio njihova osoblja obuku. Sve se to, objašnjavaju nam sugovornici, radi kako bi se usluga približila građanima i bila im što dostupnija. Zasad nije poznato u kojem bi se vremenskom razdoblju to realiziralo.
Jedna od usluga koja se trenutačno razvija u sklopu daljnje digitalizacije dokumenata je “spajanje” osobne i zdravstvene iskaznice. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se izdaju elektroničke osobne iskaznice u koje je ugrađen čip na koji se mogu implementirati mnogobrojne usluge. Kako neslužbeno doznajemo, prva usluga koja bi u dogledno vrijeme mogla biti implementirana u osobnu iskaznicu jest zdravstvena iskaznica.
Kad to bude riješeno, kod liječnika, a vjerojatno i u ljekarnu moći će se ići samo s osobnom iskaznicom. U nešto daljnjoj budućnosti vjerojatno nas čeka i “ubacivanje” vozačke dozvole u osobnu iskaznicu.
Kamere već stigle
U razgovoru za Hinu ministar Božinović je najavio da će policija prilikom intervencija snimati cjelokupni događaj.
- Prvenstveno je nama u interesu da se time otklone najčešće neutemeljene optužbe na policijska postupanja prema građanima ili strancima na državnoj granici, a siguran sam da će to pridonijeti dodatnoj profesionalnosti i transparentnosti policijskog rada - naglašava Božinović, koji tvrdi da će to biti implementirano u ovom mandatu.
No isto to je iz Uprave policije najavljeno 2015. godine. Projekt je imao naziv E-sigurnost, a između ostalog uključivao je i videokamere na odorama policajaca za snimanje postupanja policije prilikom intervencije. Da je takvu kameru na sebi imao policijski službenik pri intervenciji u zagrebačkom Trnju i uhićenju Tihomira Blagusa, policija je mogla detaljno argumentirati postupanje svojih službenika koje je javnost ocijenila kao prekomjernu policijsku brutalnost.
Kako neslužbeno doznajemo, policija je zaista dobila nekoliko stotina tih videokamera, ali one stoje u skladištu. Naime, kamere su dobivene putem donacije i naknadno je utvrđeno da nisu dovoljno kvalitetne za policijske potrebe. Između ostalog imaju premali kapacitet, zbog čega mogu pohraniti vrlo kratak snimljeni materijal. Zbog toga, prema svemu sudeći, u MUP-u pokreću novi projekt nabave kamera koji će se vjerojatno financirati sredstvima EU.
Brojke ponovno rastu: Slovenija vratila u RH 4695 migranata
Ilegalni migranti su se reaktivirali, tako da je danas broj nezakonitih prelazaka u Hrvatsku 14 posto veći nego u istom razdoblju lani.
- Nažalost, tu ne očekujemo smanjenje pritiska na hrvatske granice - otkrio je Božinović, poručivši kako su, nakon zatišja tijekom lockdowna od trenutka relaksacije mjera i prestanka kontroliranja kretanja migranata izvan kampova u Srbiji i BiH, migracije ponovo krenule.
U prilog tome idu vijesti iz zapadne Bosne i Slovenije. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić ovih je dana rekao da je stanje u tom gradu, ali i cijeloj Unsko-sanskoj županiji najgore dosad zbog velikog priljeva ilegalnih migranata. Procjenjuje se kako samo u Unsko-sanskoj županiji sad boravi najmanje 7000 migranata. Tek za polovinu od tog broja ima mjesta u ranije uspostavljenim prihvatnim centrima pa oko 4000 migranata luta ulicama Bihaća, Cazina i Velike Kladuše.
I podaci slovenske policije govore da je od svibnja naglo skočio broj uhićenih migranata koji su u Sloveniju u najvećem broju ušli iz Hrvatske. Do 31. srpnja slovenska policija evidentirala je 7409 ilegalnih prelazaka, što je tek 100 slučajeva manje nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Od 4721 uhićenog migranta u Hrvatsku su vratili njih 4695, piše Jutarnji list.