Mala matura na ‘mala vrata‘ stiže u hrvatske osnovne škole. Nacionalni ispiti koje će u ožujku iz osam predmeta polagati 39.500 osmaša ipak bi se mogli ocjenjivati, barem tako razmišljaju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Međutim, još nije odlučeno kako će se ispiti vrednovati, a jedna od opcija za koju se zalažu ravnatelji škola je da se ocjena iz nacionalnih ispita unosi u rubriku s ostalim ocjenama, čime bi dobila jednaku vrijednost kao ostale prilikom donošenja zaključne ocjene, a time i izračuna konačnog prosjeka na kraju osnovne škole.
Potonja mogućnost razmatra se zato što je praksa s eksperimentalnom provedbom nacionalnih ispita u 81 školi pokazala da su učenici prilično olako shvatili testove, svjesni da ispit neće biti ocijenjen, niti će njegov rezultat utjecati na zaključnu ocjenu. Drugi razlog ocjenjivanju jest taj što takvim pristupom nacionalni ispiti gube na smislu i objektivnosti, a njihova provedba košta oko 25 milijuna kuna. Jedna od škola gdje je provedena ‘probna mala matura‘ je Osnovna škola Ivana Gundulića u Gružu, više je otkrila ravnateljica Vedrana Elez.
- Na temelju iskustva mogu reći da je to veliki organizacijski posao za kompletnu školu jer se nastava mora odvijati redovito, a trebate provesti nacionalne ispite. Ukoliko bi u budućnosti ti ispiti bili kvalitetno pripremljeni, u skladu s nastavnim planom i programom i da učitelji budu upoznati što će se točno ispitivati i propitivati te da budemo u većoj koordinaciji s Nacionalnim centrom, mislim da nacionalni ispiti imaju smisla. Nažalost, još uvijek nismo dobili povratnu informaciju kako su učenici napisali testove. U medijima se provukla izjava kako na razini cijele Hrvatske nisu bili baš zadovoljavajući, ali mi nismo dobili rezultate a obećano nam je da ćemo dobiti analizu, kaže Elez te dodaje:
- Organizacijski je to bilo prilično naporno jer s resursima koje imate taj dan morate organizirati pisanje testova i održavanje nastave: u svakom razredu trebaju dežurati po dva nastavnika, skupina mora biti do 15-ak učenika u razredu, a u nas su brojniji razredi. Učenici, barem kako su nam rekli, nisu to doživljavali stresno, međutim, prošlu školsku godinu se nije ocjenjivalo i znali su da neće dobiti ocjenu. Većina učenika se odazvalo testiranju. Naputak Centra je bio da učenike dodatno ne pripremamo i da im ne činimo dodatni stres kako bi pokazali znanje koje imaju. Osobno podržavam ‘malu maturu‘ jer bi me i kao učitelja i kao ravnatelja zanimao uvid gdje smo i na kojoj smo razini s ostatkom Hrvatske, je li naše poučavanje kvalitetno i je li i mi kao učitelji negdje trebamo napredovati i poboljšati svoje poučavanje, poručuje ravnateljica gruške škole.
Njezin kolega, ravnatelj Osnovne škole Janjina, Teo Antunović, također ima pozitivan stav o nacionalnim ispitima.
- Mislim da je to potrebno zato što na taj način dobijete povratnu informaciju gdje stojite, gdje ste, znate što ste napravili, znate koji su vam propusti pa znate što ćete dalje raditi i to je u redu. To je dobra povratna informacija, znat ćemo što radimo i na kojem smo stupnju na nacionalnom nivou. Ali, mislim da to ne bi trebalo početi ocjenjivati odmah i bodovati za upis u srednju školu, nego bi trebalo dati neko prijelazno razdoblje od par godina da se svi naviknu na novi sustav. Za djecu je svaki ispit stres, a ovaj ispit ne bi trebao biti stres ako znate unaprijed da ćete ga pisati, ako znate da dolazite u školu i imate ispite u školi, pripremate se za to. Na početku ne bi trebalo ocjenjivati, treba pripremiti prvo klimu da će se to ocjenjivati i da će to biti bodovano za srednju školu. Mislim da to ne treba ići s ostalim ocjenama, to bi, recimo, moglo ići u bilješke, da se upiše u bilješke, kako bi se vidjelo koji postotak je riješen. To ne bi trebalo ulaziti u sveukupnu ocjenu i u početku to ne bi trebalo imati utjecaj na bilo kakvu ocjenu koja je dana. Ne možete dva puta bodovati istu stvar, nije logično, ako se boduje za srednju školu, boduje se za srednju školu, ako se boduje kao ocjena onda se ne može bodovati za srednju školu. Treba točno naznačiti boduje li se to za upis u srednje škole ili ulazi u sveukupnu ocjenu iz predmeta, apelira Antunović.
Ravnateljica Osnovne škole Cavtat, Kate Kukuljica, upućuje na to kako je zakonski propisano da se u školama radi unaprijeđenja kvalitete nastave provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje.
- Navedeno je kako škole i učenici trebaju biti navrijeme obaviješteni i mi smo ove godine obaviješteni da će se nacionalni ispiti iz osam nastavnih predmeta provoditi u ožujku u zadnja tri tjedna, dakle, od 13. do 31. ožujka iz osam predmeta: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Matematika, Biologija, Fizika, Kemija, Geografija i Povijest. Već su predmetni učitelji pa i učenici upoznati s dvije najnovije obavijesti koje su nam stigle iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. To je za mene potpuno ispravno zato što se mi uvijek žalimo na rezultate, na znanje naših učenika, na rad naših učitelja... Vrlo smo skloni kritizirati, a u ovom trenutku nešto će se provjeriti i vrednovati. Ovo je skupa procedura, porezni obveznici ulažu određena materijalna sredstva i ako mi nećemo primijeniti rezultate ovih testova koje ćemo dobiti, što ćemo onda to činiti? Ni domaći rad ne treba zadati da ga učenik piše ako ga nećemo provjeriti i ako nećemo reći u čemu treba biti drugačiji odnosno bolje i kvalitetnije odrađen i na čemu treba raditi, napominje Kukuljica te nastavlja:
- Ovo je definitivno jako dobar prijedlog iz Nacionalnog centra i ravnatelja Filipovića da se rezultati vrednuju. Vjerojatno će trebati mijenjati neke pravilnike, učenicima će se navrijeme dati do znanja koji se ishodi očekuju i koje gradivo makar se to manje-više zna po kurikulumima, ali ipak da učenici znaju da će njihovi radovi biti vrednovati na način da će im biti, primjerice, uneseno u bilješke. Ne znam koji će to način biti i koji je najbolji, ali svakako, rezultate vrednovanja osim što bi trebao znati svaki roditelj i učenik, treba znati i škola i učitelj. Jer, kako ćemo unaprijediti rad našeg učitelja ako on ne vidi rezultate svog pojedinog učenika?! Prije smo imali vanjsko nacionalno vrednovanje i znali smo kakvi smo bili kao škola u odnosu na škole u Županiji i kakav je bio naš status i položaj u odnosu na državne rezultate. Ovaj put bi zaista trebalo otići korak dalje jer, čini mi se, da bi se dogodilo da učenici ne bi rado pisali i da bi čak ostavili neriješeni test, a ovako će se potruditi, kaže ravnateljica cavtatske škole.
Iznijela je mišljenje koliko je to zapravo stres za učenike.
- Učenici su redovito u školi imali priliku biti u stresu, nije jednostavno pisati testove na način na koji se to u školi događa, međutim, ovo je sve navrijeme rečeno i to treba shvatiti kao bilo koji drugi test. Savjetovano je svim učiteljima koji su u osmim razredima da se uz redovitu dopunsku i dodatnu nastavu ne vrši dodatni pritisak na učenike. Njihove ispitne situacije u životu će se samo multiplicirati i ne bi od toga trebalo praviti nekakav poseban stres, ništa se neće dogoditi ako bi ta bilješka bila eventualno upisana, ona možda nužno neće utjecati na zaključnu ocjenu, a može je i podići, zašto ne? Ionako bodrimo naše učenike i uvijek smo na njihovoj strani. Ako se to radi odgovorno i kvalitetno kao što to Nacionalni centar uvijek radi, a već je provedeno eksperimentalno onda ove godine postoji cjelokupna osnova da to bude još kvalitetnije odrađeno, a to je da svatko od sudionika zna što treba unaprijediti u svom radu. Dobit ćemo i jednu drugu sličicu, što je sa stručnošću naših učitelja, koliko su naše škole i učenici oštećeni što nemaju stručni kadar u svojim zbornicama. Jako će se puno iščitati iz ovog vrednovanja koje dolazi na red, zaključuje Kukuljica.