Do uvođenja eura preostalo je nekih četrdesetak dana, a građani su još puni pitanja oko promjene valute, treće po redu u Hrvatskoj u svega 30 godina. Pomaže li im i koliko u snalaženju aktualna promotivna kampanja Vlade i Hrvatske narodne banke za uvođenje eura i kakve poruke ona odašilje, pitali smo trojicu domaćih PR stručnjaka.
Ipak nešto vrijedi
Đorđe Obradović, komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku, ukazuje na prednosti i mane prvih promotivnih spotova:
- U jednom “naivna unuka” gleda u mobitel i govori “pametnoj baki” koja čita novine da će sve poskupjeti, a baka je tješi da se ne brine. U životu je to obično drukčije jer unuka u mobitelu može naći sve što zanima i nju i baku o uvođenju eura, a i prave bake se više brinu od mladih što će biti kad euro zaista stigne. Koliko god spot bio naivan, na kraju ima informativnu vrijednost jer navodi mrežnu stranicu euro.hr i besplatni telefon 0800 20 23 posredstvom kojih se može saznati sve o uvođenju eura. Sličan je i drugi spot u kojem “nasmiješeni prodavač u pekari” “zabrinutom kupcu” objašnjava da kune samo treba zamijeniti u eure i vraća kupcu ostatak i to bez izdavanja računa. A ista država provodi drugu medijsku kampanju “bez računa se ne računa”, čiji je cilj postizanje porezne discipline. Zaboravili su taj detalj kao da spot nije plaćen javnim novcem – primjećuje Obradović Na upit kako bi se mogla ocijeniti dosadašnja kampanja, kaže:
- Da sve ne ostane samo na dojmu ocjenjivača, koliko god se trudio biti nepristran, najbolje je provjeriti Youtube kanal Euro HR koji ima samo 13 pretplatnika na datum 13. studenoga. Spot “Euro naš novac” s unukom i bakom pregledalo je u četiri tjedna 450 tisuća korisnika, a samo su četiri kliknula da im se sviđa. Drugi spot, s pekarom koji ne izdaje račun, pregledalo je tijekom četiri tjedna 467 tisuća korisnika, a samo ih je 10 kliknulo da im se sviđa. Spot o uvjetima otplate kredita pregledalo je samo 115 korisnika, a oni o izgledu pojedinih kovanica eura s hrvatskim motivima još manje – navodi Đorđe Obradović i naglašava:
- Budući da se ne radi o istraživanju s reprezentativnim uzorkom, nego samo traženju podataka o onima koji su imali volju i želju pogledati spotove o uvođenju eura i na Youtube kanalu, ne treba stvarati dubokoumne zaključke. Vjerojatno se moglo s istim novcima uraditi i bolju i goru kampanju, a u konačnici sve bi bilo isto jer oni na čije će poslovanje utjecati uvođenje eura imaju dosta vjerodostojnih izvora, od Hrvatske narodne banke do poslovnih banaka. A većina drugih odavno i kredite i cijene stanova, vozila i drugoga automatski preračunava u eure, kao što bi baka iz spota i njezina generacija sve to lako preračunala i u nekadašnje njemačke marke. Važnije je da građani budu imali dovoljno eura, nego kakva je informativna vrijednost spotova i letaka o njima – zaključuje dubrovački komunikolog.
Strka nakon kašnjenja
Njegov zagrebački kolega, PR stručnjak Krešimir Macan smatra kako je promotivna kampanja za euro svakako mogla i morala biti bolja i informativnija:
- Vidi se da je nastala na brzinu, u kratkom roku nakon početnih kašnjenja. A moglo se sve osmisliti ranije, bilo je i vremena i novaca za kvalitetnije razraditi glavnu poruku da euro od 1. siječnja 2023. postaje naš novac. Iz dosad viđenog u medijima, ne vidim nekih dodatnih poruka koje bi odgovorile na praktična pitanja građana. Osim onog najčešćeg, prema kojemu je najsigurnije položiti kune na račun pa će se one s novom godinom pretvoriti u eure, mnogo toga je još bez odgovora. Bojim se da se u ovih par tjedana neće uspjeti javnosti objasniti koji su benefiti uvođenja eura. - komentirao je Macan. O dva najčešće emitirana spota ‘Baka-unuka’ i ‘kupac u pekarnici’ kaže kako su očito napravljeni u velikoj strci, tek kako bi se pokazalo da se nešto radi. Macan predviđa kako će uz ovakvu dinamiku emitiranja promo materijala građanima ostati jedino mogućnost direktnog postavljanja pitanja na terenskim predstavljanjima prednosti eura po većim gradovima.
Stručnjak za odnose s javnošću Jerko Trogrlić kampanju ocjenjuje korektnom, odrađenom po zanatu, ali bez trunke kreativnosti:
- Svakako nije nešto o čemu će se predavati u školi, nema provokativnosti ali to nije ni za očekivati jer svi u Hrvatskoj znamo da će 1. siječnja sljedeće godine kunu zamijeniti euro. Mi smo ipak visoko ‘euroizirana’ nacija. Osim straha od poskupljenja nema puno dvojbi. Velika je to povijesna priča i imam osjećaj da bi se i bez ove kampanje ona odigrala, bez nekog posebnog oduševljenja – ocijenio je Trogrlić, uz napomenu kako kampanja za euro nije pretjerano zahtjevan zadatak. Dvoji ipak kako su se poruke ‘primile’ kod poduzetnika koji su najizloženiji uvođenju eura s obzirom na velike količine novca koji treba konvertirati. Drži i kako neki naglasci kampanje očito nisu dovoljno pojednostavljeni jer još ima poprilično građana koje oko novina muče nedoumice.