Zapadni dužnosnici tvrde da Kina u tajnosti u Kambodži gradi objekt koji će koristiti isključivo njezina ratna mornarica. Dodali su da obje zemlje tvrde da to nije istina te da ulažu velika napore da prikriju spomenutu operaciju, piše The Washington Post.
Objekt će se nalaziti na sjevernom dijelu Mornaričke baze Ream u Tajlandskom zaljevu, a tamo će se ovog tjedna, kažu spomenuti dužnosnici, održati ceremonija polaganja kamena temeljca.
Peking želi uspostaviti mrežu vojnih baza diljem svijeta kako bi se nametnuo kao prava globalna sila. Uspostavljanje baze u Kambodži, koja će biti tek druga kineska inozemna baza i prva u strateški važnom Indopacifiku, dio je te strategije.
Kina je svoju prvu inozemnu mornaričku bazu izgradila u Džibutiju na istoku Afrike. Baza koja se nalazi zapadno od Južnokineskog mora, a u koju mogu uploviti veliki kineski ratni brodovi, ojačat će poziciju Pekinga u toj regiji, prenosi Jutarnji list.
- Procjenjujemo da je kineskim liderima jako stalo do Indopacifika te da oni tu regiju vide kao svoju sferu interesa - rekao je zapadni dužnosnik.
- Oni uspon Kine vide kao korak ka stvaranju svijeta u kojem globalne sile s malo više probitačnosti zauzimaju prostore koje drže kao svoje interesne zone - dodao je dužnosnik.
Taj je dužnosnik rekao da Peking računa s time da mu se ta regija ili "ne želi" ili "ne može" suprotstaviti. Kina vjeruje, dodaje dužnosnik, da zemlje u Indopacifiku pomoću mita, prisile i kazni može natjerati da se ponašaju onako kako ona želi.
- Kina želi postati toliko moćna da će je ta regija prije poslušati nego se suočiti s posljedicama - ustvrdio je dužnosnik.
The Wall Street Journal (WSJ) je 2019. godine napisao da je Kina potpisala tajni dogovor u kojem stoji da njezina vojska može koristiti spomenutu bazu u Kambodži. Peking i Phnom Penh tad su ustvrdili da ti napisi nisu točni, kambodžanski premijer Hun Sen odbacio ih je kao "fake news". Tadašnji glasnogovornik Ministarstva obrane Narodne Republike Kine odbacio je pisanje WSJ-a te rekao da Kina Kambodži samo pomaže s obukom i logistikom.
Međutim, kineski dužnosnik iz Pekinga prošlog je vikenda The Washington Postu potvrdio da će kineska vojska koristiti dio baze Ream. Dužnosnik je opovrgnuo tvrdnje da će je koristiti samo vojska te dodao da će je koristiti i znanstvenici. Ustvrdio je da Kina neće biti uključena u aktivnosti na kambodžanskoj strani baze. Rekao je i da će se svečano polaganje kamena temeljca održati u četvrtak te da će kineski dužnosnici doći na ceremoniju. Očekuje da će na svečanost doći i kineski ambasador u Kambodži.
Kambodžanska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama rekla je da se ne slaže s tvrdnjama zapadnih dužnosnika te ustvrdila da oni samo žele ocrniti Kambodžu. Ambasada je dodala da kambodžanske vlasti poštuju Ustav Kraljevine Kambodže koji brani uspostavljanje stranih vojnih baza na tlu te zemlje. U izjavi ambasade stoji i da se baza obnavlja kako bi se ojačali kapaciteti Kambodžanske ratne mornarice, zaštitio morski integritet zemlje te stalo na kraj pomorskom kriminalu poput ilegalnog ribarenja.
Ministarstvo vanjskih poslova Kine nije odgovorilo na molbu za komentar The Washington Posta.
Zapadni su dužnosnici rekli da očekuju da će se tijekom spomenute ceremonije istaknuti da Kina sudjeluje u financiranju proširenja baze te izgradnji dodatnog objekta, ali ne i da će ga koristiti Narodnooslobodilačka vojska Kine. Planovi o proširenju finalizirani su 2020. godine i u njima stoji da će kineska vojska imati "ekskluzivno" pravo na sjeverni dio baze te da će se prikrivati činjenica da ga koristi.
Vlade Kine i Kambodže prilično su se namučile da prikriju činjenicu da kineska vojska koristi bazu Ream. Primjerice, strane delegacije koje posjećuju bazu kreću se samo po unaprijed određenim lokacijama, a kinesko osoblje u bazi nosi uniforme koje nalikuju onima njihovih kambodžanskih kolega ili uopće ne nosi uniforme. Kada je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman prošle godine posjetila bazu, njezina su kretanja bila znatno ograničena.
Sherman je tada zatražila da joj kambodžanski dužnosnici objasne zašto su 2020. godine srušena dva objekta koji su se nalazili u sklopu baze Ream, a čiji su rad financirali Amerikanci. Objekti su srušeni nakon što je Kambodža odbila ponudu SAD-a da plati renovaciju jednog od tih objekata.
- Taj potez sugerira da je Kambodža možda prihvatila pomoć Kine - stoji u izvještaju Ministarstva obrane SAD-a o prošlogodišnjim potezima kineske vojske.
- Jasno je da je Kambodža pokušala prikriti krajnje ciljeve i stupanj uključenosti kineske vojske. Ovdje je ključno to što će Kina imati ekskluzivno pravo korištenja tog objekta te činjenica da će u stranoj zemlji imati unilateralnu vojnu bazu - rekao je drugi dužnosnik, prenosi Jutarnji list.
Objekt "Zajedničko vijetnamsko prijateljstvo" koji je izgradio Vijetnam prošle je godine iz baze Ream prebačen na drugu lokaciju kako ne bi došlo do konflikta s kineskim vojnim osobljem. Odnosi Kine i Vijetnama već su neko vrijeme napeti, i to poglavito zbog teritorijalnih aspiracija jednih i drugih prema Južnom kineskom moru.
Kambodža se u ovom slučaju ponaša tajnovito jer njezine vlasti strahuju da bi im stanovništvo i opozicija zamjerili činjenicu da su na svoj teritorij pustili vojsku neke strane države. Kao zemlja koja trenutno predsjeda Savezom država Jugoistočne Azije (ASEAN), Kambodža nikako ne želi da se na nju gleda kao pijuna u rukama Pekinga.
Kako piše The Washington Post, Kambodža istovremeno nastoji i udovoljiti Kini i distancirati se od nje. Prošlog je mjeseca zdušno podržala posebni samit ASEAN-a i SAD-a koji se održao u Washingtonu, a u ožujku je osudila rusku invaziju na Ukrajinu. Istovremeno, utjecaj Kine u Kambodži proteklih je nekoliko godina osjetno narastao. Kina je zemlji dala dosta pomoći te u nju investirala.
Ministarstvo obrane SAD-a kaže da Kina traži i gradi vojne objekte koji će joj omogućiti da potencijalno ratuje na svim frontama - od kopnenih do svemirskih. Peking navodno razmatra uspostavljanje vojnih objekata u Tajlandu, Singapuru, Indoneziji, Pakistanu, Šri Lanki, Tanzaniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Kambodži. Bazu u Džibutiju Kina je ustanovila 2017. godine. Kako stoji u izvještaju Ministarstva obrane SAD-a, takva globalna mreža baza može ometati američke operacije i davati podršku operacijama koje su usmjerene protiv SAD-a.
Jedan je kineski dužnosnik rekao The Washington Postu da će se dio zemaljske tehnologije koja je potrebna za rad satelitskog sustava za navigaciju BeiDou nalaziti u kineskom dijelu baze Ream. BeiDou je kineski odgovor na satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja GPS.
Ratna mornarica Narodne Republike Kine već je najveća na svijetu po broju plovila. Dok Amerika trenutno raspolaže s 297 plovila svih vrsta, Kina ih ima 355, a procjenjuje se da će ih do 2030. imati 460. Međutim, stručnjaci kažu da Kini nedostaje robustna mreža inozemnih baza kako bi iskoristila puni potencijal svoje brojne flote. Tu je Amerika u velikoj prednosti jer posjeduje razgranatu mrežu od 750 inozemnih baza. Glavni izvršni direktor Centra za novu američku sigurnost Richard Fontaine kaže da Kini baza u Kambodži omogućava projiciranje snage na način na koji bez te baze ne bi bio moguć, pogotovo ne u toj regiji.
Andrew Erickson, direktor za istraživanja u Institutu za kineske maritimne studije pri Fakultetu za pomorsko ratovanje u gradu Newportu u američkoj saveznoj državi Rhode Islandu, rekao je da je baza u Džibutiju bio logičan potez za Kinu jer joj omogućava da motri svoje energetske interese na Bliskom istoku. Uz to, SAD, Francuska i Japan u Džibutiju već dugi niz godina također imaju baze.
- Nakon toga se postavlja pitanje, kako izgraditi mrežu - rekao je Erickson.
O bazi u Kambodži navodno se nije trebalo mnogo razmišljati jer je kambodžanski premijer Hun Sen iznimno prijemčiv te da već dosta dugo surađuje s Pekingom.
Kina je navodno pokušala ustanoviti i bazu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, međutim Amerikanci su to stopirali čim su doznali za planove Pekinga.
Kineski vojni pothvat u Kambodži podsjeća na zauzimanje i militarizaciju otočja Spratly u Južnokineskome moru, između južnog Vijetnama i Filipina.
Kina je u travnju ove godine potpisala i sigurnosni sporazum sa Solomonskim otocima, međutim ni jedna ni druga zemlja još nije objavila uvjete sporazuma. Prema radnoj verziji dokumenta koja je procurila na društvene mreže, sporazum Kini omogućava da na Solomonske otoke šalje naoružane policajce i vojno osoblje kako bi pomogla održavati red i mir. Vlada Solomonskih otoka tvrdi da će to dovesti do toga da će Kina na tlu te zemlje uspostaviti vojnu bazu.
- Postoje dokazi da Kina razvija planove i šalje ljude na Solomonske otoke kako bi istražila je li moguće u toj zemlji uspostaviti bazu - rekao je jedan zapadni dužnosnik.
Kina već neko vrijeme pokušava povećati svoj utjecaj u Indopacifiku, no ti njezini pokušaji nisu uvijek bili uspješni. Ministar vanjskih poslova Narodne Republike Kine Wang Yi prošlog je tjedna kompletirao 10-dnevno putovanje po južnom Pacifiku, no nije uspio ishodovati pakt o sigurnosti i razvoju koji je trebalo potpisati 11 zemalja iz regije. Kineski prijedlog pakta stavljen je u ladicu nakon što su neke zemlje koje su sudjelovale u pregovorima izrazile sumnju da bi taj sporazum doveo do eskalacije sukoba Kine i njezinih regionalnih rivala.
"Košaricu" koja je uručena Wangu ne treba tumačiti kao opadanje utjecaja Kine.
- Kinezi ne odustaju, nemilosrdni su. Bilo tko, tko misli da je ovo bio signal da je njihova oštrica otupjela ili da su blokirani, jednostavno nije u pravu - zaključio je spomenuti zapadni dužnosnik, prenosi Jutarnji list.