Prije nekoliko dana poznati hrvatski gimnastičar objavio je tragičnu vijest o iznenadnoj smrti svog jednogodišnjeg sinčića koji je, naveo je, zaspao i nije se više probudio. Službeni uzrok smrti dječaka nije pojašnjen, no okolnosti izrečene u njegovoj objavi asocirale su mnoge na Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS), jedan od najvećih strahova trudnica i majki djece do godine dana. Sindrom je u javnosti poznat i pod nazivom smrt u kolijevci, moderna znanost za njega još ne poznaje ključni razlog nastanka, a pojavnost mu se veže uz potencijalnu skupinu faktora rizika. Među njima visoko mjesto zauzima majčino konzumiranje nikotina ili neka od ovisnosti tijekom trudnoće, između ostalog i blizanačka trudnoća, nedostatni okolišni uvjeti, neprihvatljivi položaj spavanja djeteta na prsima ili bočno...
Prema aktualnim podacima SIDS se događa kod 0,5 do dvoje na tisuću živorođene djece godišnje. Aproksimativno tome, u Hrvatskoj bi se na godišnjoj razini očekivao broj od 10 do 15 smrtnih ishoda. U razdoblju do šestog mjeseca bebinog života učestalost mu je preko 90 posto, s vrhuncem pojavnosti od drugog do četvrtog mjeseca. Prema riječima izv.prof.prim.dr.sc. Joška Markića iz splitkog KBC-a, SIDS, narodski znan i kao ‘smrt u kolijevci‘ se češće javlja u obiteljima s nižim ekonomskim standardom i nižim obrazovnim statusom, te kod mladih majki s više djece, s malim razmacima između poroda, piše Slobodna Dalamcija
-Iako ne poznajemo ključni razlog pojave SIDS, uočavamo određene čimbenike rizika koji se mogu podijeliti na one koji dolaze od strane majke, od strane djeteta, te one iz okoliša. Kada pričamo o potencijalnim rizicima s majčine strane tada mislimo na izlaganje fetusa sastojcima duhana, što tijekom trudnoće, intrauterino, značajno povećava rizik od razvoja sindroma. To je jedan do najvažnijih rizika SIDS-a, i preveniranjem ovog štetnog ponašanja može se utjecati na smanjenje njegove pojavnosti. Majčina ovisnost o drogi također značajno povećava šansu od razvoja SIDS-a. Štetno se djelovanje ostvaruje preko izravnog djelovanja na plod tijekom trudnoće, te povećanog rizika za raniji porođaj. Dodatni čimbenik rizika je loša socioekonomska situacija među populacijom ovoga tipa, u što je uključena i majčina ovisnost o alkoholu -veli prof. Markić.
Istraživanje je ukazalo kako i majčina dob, pritom se misli na mame mlađe od 20 godina, može biti jedan od važnih potencijalnih rizičnih faktora. Autori istraživanja su naveli kako je pojava prijevremenih poroda viša kod tako mladih rodilja. A utvrđeno je i da neke majke mlađe dobi vode neadekvatnu brigu o djetetu zbog svoje psihičke nezrelosti, lošijeg ekonomskoga i obrazovnoga statusa. Faktori rizika dolaze i s dječje strane, primjerice nedonošenost povećava rizik od SIDS-a tri do četiri puta. Kao moguće pojašnjenje ovog rizičnog čimbenika stoji nedovoljna razvijenost središnjega živčanog sustava, kao i autonomnih refleksa koji iz njega potječu.
-Nedonoščad ima manju porodnu masu koja je i sama po sebi faktor rizika. Djeca rođena iz blizanačke trudnoće imaju pet do šest puta veću šansu da razviju SIDS. Smatra se da su faktori koji ih ugrožavaju jednaki kao i kod nedonoščadi, pritom mislimo na malu porodnu masu i malu gestacijsku dob. Uz ovaj sindrom postoji i Sindrom izbjegnute iznenadne smrti dojenčeta, iza čega se krije akutni dramatični događaj u kojem se dojenče nakon apneje, cijanoze i bradikardije oporavi spontano ili uz reanimaciju. To je stari naziv za incident što je ostao naprosto neobjašnjiv i nakon medicinske evaluacije, koji je od 2016. godine poznat pod imenom BRUE. Na engleski Brief resolved unexplained event – opisuje prof. Markić.
Majke koje su se s njim susrele primjećuju kako dijete obično u snu poplavi ili problijedi, prestane disati ili se čuju grčeviti udasi, a čest pratitelj je ukočenost i mlohavost tijela. Promjena koja je za roditelje jako šokantna obično traje oko 20 sekundi. Nakon incidenta dijete je nužno hospitalizirati i promatrati ga 24 sata uz strog nadzor svih vitalnih funkcija.
-Rizični čimbenik je i izloženost duhanskom dimu, te položaj spavanja. Savjet je da se dijete u krevetiću polaže isključivo na leđa. Ne na prsa, ne na bok. Isključivo na leđa. Nakon što se ovaj položaj počeo savjetovati primijećeno je smanjenje smrtnosti od SIDS-a. U krevetić stavite tvrdu podlogu i odgovarajuću posteljinu koja se treba dobro učvrstiti na rubovima, čime se onemogućuje stvaranje nabora ili prekrivanje djetetovog lica. Mnogi roditelji zbog straha od SIDS-a pozicioniraju dijete na bok koristeći se brojnim pomagalima koja se na tržištu reklamiraju za prevenciju SIDS-a. To nije preporučljivo. Spavanje na mekanoj podlozi koja uključuje sve mekane madrace, vodene krevete, fotelje, kao i spavanje na posteljini koja veličinom ne odgovara madracu, pridružuju se riziku – savjet je iskusnog liječnika, donosi Slobodna Dalmacija
Definitivno se ne preporučuje ni postavljanje raznih igračaka oko djeteta, mašnica, vezica na krevetu, pomagala koja vise sa stropa, a osobito spavanje u roditeljskome krevetu. Problem u dijeljenju roditeljskoga kreveta je u tome što madraci na tim krevetima uglavnom nisu prilagođeni novorođenčadi, te često mogu biti premekani. Roditelji, u nepažnji mogu sa svojom rukom mehanički zatvoriti djetetove gornje dišne puteve i tako ih nehotice ugušiti.
-Osim toga, posteljina u roditeljskome krevetu prevelika je za novorođenče te se ono može lako zavući ispod iste i reducirati si optimalan dotok kisika. Što se tiče fizikalnih čimbenika, spavaća soba mora biti prozračena, a temperatura mora biti normalna sobna oko 24 stupnja, uz relativnu vlagu od 50 posto, bez strujanja zraka. Ova preporuka dosta je važna kako bi se izbjeglo pregrijavanje djeteta. Pri takvoj temperaturi dijete je dovoljno obući u laganu pamučnu odjeću i pokriti laganim pokrivačem – savjetuje prof. Joško Markić.