Ljetovanje na idiličnim mediteranskim destinacijama može se pretvoriti u pravi pakao, što su ovoga ljeta iskusili turisti koji su se zatekli na Rodosu i Krfu dok su bjesnjeli požari potaknuti dugotrajnim ekstremnim vrućinama. Nisu se dobro osjećali ni turisti na 48 Celzijevih stupnjeva izmjerenih na Sardiniji ili na jugu Francuske ili u Španjolskoj gdje su se jedan za drugim smjenjivali siloviti toplinski valovi.
Klimatske promjene već sad prijete zdravlju ljudi i gospodarstvima koja uvelike ovise o turizmu, a u budućnosti neće biti sve države i regije jednako pogođene. U europskom turizmu bit će pobjednika i gubitnika, posebice na jugu Europe, no scenariji za Hrvatsku nisu tako loši kao za ostatak Mediterana, pokazala je to nedavno objavljena studija "Regionalni utjecaj klimatskih promjena na europsku turističku potražnju" koju je objavio Zajednički istraživački centar (JRC), znanstveno-stručna komponenta Europske komisije.
Četiri scenarija
"Politika EU ima za cilj zadržati status Europe kao vodeće turističke destinacije u svijetu", navode autori studije, koji su istražili kako bi se turistički posjeti različitim destinacijama mogli promijeniti ovisno o rastu temperature. Studija je analizirala potencijalne učinke klimatskih promjena na turizam u 267 europskih regija ovisno o četiri scenarija: dva optimistična, zagrijavanje ostaje na 1,5 ili dva Celzijeva stupnja, i dva pesimistična, zagrijavanje doseže tri ili četiri Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Podsjetimo, cilj je Pariškog klimatskog sporazuma zadržati rast temperature od 1,5 Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća. No taj cilj sad se čini teško dostižnim jer je globalna temperatura već narasla za 1,2 Celzijeva stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a naš planet sad je na putanji da se do kraja stoljeća zagrije za 2,7 Celzijevih stupnjeva.
Kako bi proveli analizu, znanstvenici JRC-a napravili su povijesnu procjenu statističkog odnosa između noćenja, takozvani turistički klimatski indeks (TCI), koji se fokusira na udobnost povezanu s vremenskim uvjetima i druge ekonomske varijable. U obzir su uzeli i vrste odredišta - je li urbano, primorsko, ruralno, zimsko planinsko ili mješovito. Na temelju tih podataka znanstvenici su napravili predviđanja kako će se turistička potražnja i varijacije u noćenjima razvijati po mjesecima.
"Očekuje se da će sjevernoeuropske obalne regije zabilježiti značajan porast potražnje tijekom ljetnih i ranih jesenskih mjeseci, dok će južne obalne regije izgubiti turiste tijekom ljeta, posebno u oštrijim klimatskim scenarijima", objašnjavaju znanstvenici.
U slučaju rasta temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva predviđa se da će većina (80 posto) europskih regija biti pogođena klimatskim promjenama u relativno malom omjeru.
"Procjenjuje se da će se najveći pad dogoditi na Cipru (-1,86 posto), dok bi se najveći porast mogao dogoditi u finskoj obalnoj regiji (3,25 posto). Rezultati su prilično slični za scenarij zagrijavanja od dva Celzijeva stupnja", navode autori. Prema scenarijima zagrijavanja od tri i četiri Celzijeva stupnja, predviđaju se značajne promjene u obrascima turističke potražnje u Europi, s jasnim uzorkom sjever-jug. Predviđa se da će regije srednje i sjeverne Europe postati atraktivnije za turističke aktivnosti tijekom cijele godine, nauštrb južnog i mediteranskog područja.
Scenarij globalnog zatopljenja od četiri stupnja predviđa da će 80 posto regija povećati svoju turističku potražnju u odnosu na 2019. godinu. Predviđene su stope rasta veće od tri posto u broju noćenja za 106 regija, a najveće povećanje interesa od 16 posto predviđeno je za zapadni Wales.
"S druge strane, 52 europske regije diljem Bugarske, Grčke, Cipra, Španjolske, Francuske, Italije, Portugala i Rumunjske izgubit će turističke tokove u odnosu na sadašnje. Dodatno, najveći gubici (minus veći od pet posto) predviđaju se u regijama Cipra, Grčke, Španjolske, Italije i Portugala, dok su najveći dobici (veći od pet posto) raspoređeni po Njemačkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji", navode autori studije.
Ponuda i potražnja
"Kao i u prijašnjim procjenama u zadnjih petnaestak i više godina očekuju se značajne promjene u turističkoj potražnji i ponudi u Europi te u širem području Hrvatske. U prosjeku, prema kraju ovog stoljeća sjeverna Europa više će profitirati nego Mediteran, tj. južna Europa. No to vrijedi ako Golfska struja bitno ne oslabi tijekom ovog stoljeća, jer bi u tom slučaju Skandinavija bitno zahladnjela. Mediteranska turistička ponuda u ljetnim mjesecima premjestit će se u obalne planine, dok će i dalje ostati aktivna u ostalim sezonama", rekao je geofizičar dr. Branko Grisogono, redoviti profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
Ekonomske varijable
"Autori prate recentne klimatske promjene i pripadne scenarije za ovo stoljeće nizom izvedenih kompleksnih statističkih parametara koji uključuju subjektivne i objektivne faktore, npr. ugodnost i isparavanje. Zanimljivo je primijetiti da za globalno prizemno zagrijavanje do kraja ovog stoljeća, u odnosu na kraj 19. stoljeća, u iznosu od dva ili četiri Celzijeva stupnja odziv efekata na turizam nije linearan, tj. ne radi se o udvostručenju gubitaka ili dobitaka, već će efekti biti generalno jači i mogu mijenjati predznak. Projekcije za Hrvatsku, prema ovoj studiji, na godišnjoj su bazi blago pozitivne, samo ako se ne prijeđe u drugoj polovici 21. stoljeća preko tri Celzijeva stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća", kaže Branko Grisogono.
"Posebno je korisno za nosioce ekonomske politike, iako rezultati nisu neočekivani, a slične trendove predviđali su i neki raniji radovi. U prvom dijelu rada autori ocjenjuju turističku potražnju i pritom kao njezine determinante koriste TCI (kao neku nesavršenu mjeru ugodnosti klime za turiste) i ekonomske varijable (BDP i cijene), što je sasvim uobičajeno u literaturi jer su to donekle mjerljive varijable. Istovremeno znamo da to nisu i jedini čimbenici koji određuju zašto turisti biraju određene destinacije. Taj izbor je puno složeniji", rekla je dr. Andrea Mervar, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Prilagođavanje
"U drugom pak dijelu rada, kad autori procjenjuju utjecaj klimatskih promjena na buduću turističku potražnju, rezultati puno ovise o korištenim klimatskim modelima ali, ponovno i o TCI (tj. koeficijentima dobivenim u prvom dijelu rada). Ne dovodeći u pitanje veliku važnost ovakvih istraživanja niti osnovne trendove koji su dobiveni analizom, moguće je ipak očekivati u budućnosti (a u radu se koristi dugi horizont) značajnije prilagođavanje potražnje i promjene i u načinu i u vremenu i obliku korištenja odmora, što analiza nije mogla uzeti u obzir", zaključila je Andrea Mervar.