Sva cjepiva, bez obzira što su proizvedena na vuhansku varijantu SARS-CoV-2 virusa, djeluju protiv omikron-varijante jednako kao što je to bio slučaj i s deltom. Naime, ne štite od zaraze, ali štite od težih oblika bolesti i to je dobra vijest koja stiže, među ostalim, i iz Njemačke, piše Slobodna Dalmacija.
Sandra Ciesek, njemačka liječnica i virologinja, direktorica Instituta za medicinsku virologiju na Universitätsklinikum Frankfurt i profesorica medicinske virologije na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, iznijela je prve podatke istraživanja o neutralizaciji omikron-varijante koronavirusa kod cijepljenih i onih koji su preboljeli COVID. U najkraćem, Ciesek je dokazala da je naša imunost na omikron najsnažnija tri do četiri mjeseca nakon cijepljenja.
O tome nam je nešto više rekao klinički mikrobiolog i epidemiolog dr. Marijo Parčina iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, koji najavljuje i dodatno prilagođena cjepiva oko Uskrsa. Po njemu je dobra vijest i to što svi lijekovi protiv COVID-a reagiraju jednako na omikron kao i na ostale varijante.
Blaža klinička slika
Tvrdi da zasad nemaju podatke o težini kliničke slike koju izaziva omikron, ali sudeći prema zaraznosti koja je i prilična, moglo bi se dogoditi da ona bude blaža. Šansa da će se pozaražavati većina populacije, dakle i oni koji su cijepljeni i oni koji su preboljeli, velika je, ali klinička slika definitivno će biti blaža. Vrlo je moguće da omikron istisne deltu, jednako kao što je ona istisnula sve prethodne. Mi imamo cjepiva prilagođena vuhanskom kodu, ali dobra je vijest da je to još uvijek u bitnome karakteristika novih varijanti, pojašnjava dr. Parčina.
Tumači nam kako znanstvenici dijele optimizam, i to na osnovi načina na koji funkcioniraju virusi pa slikovito kaže:
- Svakom je virusu cilj imati stalne mušterije, što znači da nas uspije zaražavati jednom do dva puta godišnje, no to može samo ako se svede na pretežno respiratorni, odnosno postane obična prehlada. Jedini problem je što na takva oboljenja nemamo trajnu imunost, već smo na udaru svake godine iznova. Dosadašnja istraživanja su vrlo oskudna pa samim time i saznanja o težini obolijevanja zbog zaraze omikron-varijantom, jer ne možemo donositi zaključke na osnovi podataka iz Južnoafričke Republike - kaže dr. Parčina.
Pojašnjava da su na afričkom kontinentu i inače kliničke slike blaže, a znanstvenici to pripisuju činjenici da je populacija prije svega mlađa, a za života su mnogi već odoljeli brojnim imunosnim stresovima.
- Ondje ljudi prebole nekoliko malarija i drugih zaraznih bolesti i jednostavno imaju pripremljen odgovor organizma, što nije slučaj s Europljanima. Stanovništvo Afrike od rane je mladosti izloženo raznim parazitima i bakterijama nekoliko puta godišnje, možda se takva populacija vježba i reprogramira svoju imunost i takva situacija ne može se izravno preslikati na druge populacije.
Inače je dnevni broj zaraženih u Južnoj Africi posljednjih dana narastao na oko 20.000, ali je popunjenost intenzivnih odjela mnogo manja nego na vrhuncu zaraze delta-varijantom u srpnju.
Svjetska zdravstena organizacija objavila je kako ukupni rizik povezan s novom zabrinjavajućom varijantom omikron ostaje vrlo visok s obzirom na to da preliminarni dokazi pokazuju da bi cjepiva protiv COVID-a 19 mogla biti manje učinkovita.
WHO ove srijede poručuje kako ukupni "rizik povezan s novom zabrinjavajućom varijantom omikron ostaje vrlo visok".
Najzaraznija varijanta
"O omikronu nam nedostaje još dosta podataka, no munjevito se širi od kraja studenog, zabrinuti smo jer je zarazniji od svih varijanti do sada", kazao je ovih dana za Slovensku televiziju predstojnik Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Miroslav Petrovec. Dodao je, međutim, kako je po nekim podacima bolest koja se razvije uz zarazu omikron-varijantom blaža, ali je opasno ako se nova varijanta brzo proširi na necijepljenu populaciju. Petrovec smatra da oni koji su preboljeli COVID i još su dvaput cijepljeni imaju trenutno najbolji stupanj imunosti, a tome je blizu i imunost koja se stekne dodatnim, trećim cijepljenjem.
Italija ovog četvrtka postrožuje uvjete ulaska u zemlju za putnike s područja Europske unije, tražit će se obvezni negativan test na koronavirus za sve, a za necijepljene se uvodi karantena u trajanju od pet dana.
Britanski stručnjaci procjenjuju da će omikron u njihovoj zemlji prevladati nad deltom do Nove godine pa je premijer Boris Johnson najavio i nove mjere kao što su povratak na rad od kuće i uvođenje COVID propusnica za neka mjesta.
Po mišljenju našeg znanstvenika iz Bonna, reakcije vlada zapadnoerupskih zemalja na omikron, poput najave novih zatvaranja, posljedica su straha kakav je postojao u početku pandemije, ali u svakom slučaju prevencije nikad nije puno, a pogotovo dok još uvijek nemamo opsežna istraživanja.