Kako će se zatvaranje neba nad zemljama EU za ruske avioprijevoznike odraziti na odvijanje zračnog prometa preko Hrvatske?
Mislim da mi ne bismo trebali imati većih poremećaja jer zatvaranje europskog neba za ruske prijevoznike i ruskog neba za europske prijevoznike znači pad prometa u izravnoj izmjeni putnika iz Hrvatske prema Rusiji manje od 5 posto ukupnog prometa putnika. Avioprijevoznici će vjerojatno nalaziti alternativne pravce, ali u svakom slučaju očekujem da bi se to moglo odraziti na pad turističkog prometa prema Rusiji od oko 3 posto u odnosu na prethodno razdoblje, što nije osobito značajno.
Većina aviokompanija preusmjerava rute prema Aziji preko Hrvatske. Što to konkretno znači za nas?
Točno, izravni letovi iz Zapadne Europe prema Dalekom Istoku su najvećim dijelom išli preko ruskog zračnog prostora, a letove iznad tuđeg teritorija kompanije plaćaju, po prijeđenoj milji i po težini zrakoplova. S obzirom da su to interkontinentalni letovi velikim zrakoplovima, zatvaranje zračnog prometa Rusije za te letove znači da moraju nalaziti alternativne rute 'spuštanjem' prema jugu i praktički nalijetanjem zapadne Europe dijelom i hrvatskog zračnog prostora, dijelom Mađarske i dalje preko Crnog mora i Kazahstana prema Dalekom istoku. Tu će se dio prometa disperzirati, ali u svakom slučaju ogroman broj ruta koje su vodile preko Rusije više neće ići tom rutom, već preko zemalja na pravcu prema Dalekom istoku, dijelom sigurno i preko Hrvatske. To znači veći broj preleta i znatno bolji prihod hrvatskoj kontroli letenja koja je državna tvrtka koja će sigurno od toga imati značajno veći prihod. Dva zračna puta preko Hrvatske vode od Istoka prema Zapadu, tzv. slavonski koji ide dalje na Beograd i jadranski od Pule do crnogorske granice. Tim rutama će biti preusmjereni i ti letovi.
Hrvatska će se morati prilagoditi promjenama?
Da, morat će promisliti o većem intenzitetu letenja, posebno ako bude takav tijekom noći. Mi na Jadranu nemamo zračne luke otvorene 24 sata, a trebalo bi promisliti o sigurnosti letova tijekom noći, jer ako avion ima tehničke probleme tijekom noći, on praktički ne može sletjeti niti na jedan primorski aerodrom. Na sjeveru je aerodrom Zagreb otvoren 24 sata i on može i tijekom noći poslužiti za prinudna slijetanja.
Smatram da bi od situacije mogle profitirati i velike bliskoistočne kompanije u Emiratima, Omanu i Kataru, jer će one s presjedanjem moći održati promet puno efikasnije i jeftinije nego dok su zapadnoeuropski i kineski prijevoznici imali mogućnost izravnih letova od Istoka prema Zapadu na izravnim dugim rutama. Treba uzeti u obzir i porast cijene barela nafte što će se izravno odraziti i na cijenu kerozina i karte u zračnom prometu jer u kompanijama trošak goriva prelazi 10 do 15 posto, ovisno o duljini leta.
Hoće li naš zračni promet pretrpjeti štetu zbog sankcija Rusiji i koliku?
Tu bih se prvenstveno osvrnuo na promet koji smo imali od ruskih, a i od ukrajinskih gostiju. Naime, prošle godine je broj turista iz Rusije bio negdje oko 3 posto u dubrovačkoj Zračnoj luci to je prelazilo 4 posto putnika i u tom segmentu je za očekivati da će vrlo mali broj turista iz Rusije ove godine dolaziti posrednim rutama preko Istanbula i Beograda prema Jadranu, no jedan dio tih putnika će u svakom slučaju nastaviti dolaziti zbog obiteljskih veza, imovine koje imaju u Jadranu. Međutim, ja očekujem da će izravne štete od toga na razini ne većoj od 3 posto smanjenog dolaska ruskih gostiju na Jadran. Rekao bih da će utjecaj krize na crnogorske destinacije biti puno veći. Naime, nakon aneksije Krima, Crna Gora uvela mjere prema Rusiji i Rusi su u toj godini kompletno prestali prometovati pa su ih nadomjestili turistima iz Ukrajine, tako da je kod njih udio putnika iz Ukrajine prošlih godina bio 26 posto, q u Tivtu iznad 40 posto.
Mogu li ruske aviokompanije preživjeti ovaj pritisak?
Ovo im je svakako jedan od najvećih udara, mislim da će sankcije prema zračnom prometu biti najefikasnije u smislu zahtjeva za promjenama u Rusiji. Rusija je prije imala vlastitu proizvodnju zrakoplova i prometovali su po toj velikoj zemlji od 11 vremenskih zona. Uglavnom, sa svojim zrakoplovima Tupoljev, Iljušin i drugim koji su se prestali proizvoditi i Rusija se u zadnjih 30 godina preusmjerila na zapadne zrakoplove. Trenutno je operativno oko 980 putničkih aviona od kojih je tristotinjak starih ruskih koje lete u domaćem prometu. Moderna flota bazirana na zapadnim zrakoplovima bit će pod embargom zabrane uvoza rezervnih dijelova. A većinu Rusija nije ni kupila nego su uglavnom u leasingu i to uglavnom zapadnih leasing kompanija.
Sad će leasing kompanije tražiti da se avioni vrate iz Rusije natrag, a zrakoplovi koji ne budu imali rezervnih dijelova morat će biti prizemljeni. Avion koji ne leti vrlo je teško poslije podići u operativno stanje. Tu je ogromna šteta i za kompanije sa Zapada i zbog zatvaranja tržišta zračnog prometa u Rusiji.
Koje će zemlje od ruskog embarga najviše profitirati?
To je vezano za letove između Rusije i Zapada. Nije dosadašnjim mjerama zabranjeno putovati Rusima na Zapad niti zapadnim putnicima u Rusiju. Zabranjeno je kompanijama prelijetanje i tu je moguće da određene zemlje koje nisu uvele embargo svoj teritorij iskoriste kao bazu za prelijetanje s Istoka na Zapad. Tu bi posebno istaknuo Srbiju i Tursku, dvije zemlje koje nisu uvele embargo, što znači da se iz Beograda može letjeti u Moskvu i obrnuto iz Moskve preko Beograda za zapadnu Europu. Tako da će taj kanal sigurno pozitivno utjecati na prometovanje Air Srbije. Turska koja ima jako veliki broj zrakoplova i slotova na zapadnim aerodromima vjerojatno će razviti veći broj linija prema ruskim gradovima gdje dosad nije letjela kako bi koristila bazu u Istanbulu da transferira te putnike iz Zapada prema ruskim gradovima.
A koliko je zapravo rusko zrakoplovno tržište?
- Ogromno. U godinama prije krize nisu imali veliki pad, govorimo od 211 milijuna putnika na godišnjoj razini od čega je polovica, oko 103 milijuna otpada na četiri moskovska aerodroma. Prema tome ipak je većina putnika vezana oko Moskve, ali nemojmo zaboraviti da je tu Sankt Peterburg, Soči, Novosibirsk i Ekatarinburg, Krasnodar, Ufa, Kazanj i ostali veliki gradovi, svi su imali 3 ili 4 milijuna putnika u prethodnim godinama..
Air Srbije tako i Turkish će morati ići u dogovoru sa Rusijom, a vrlo često i sa Zapadom tako da međunarodni let po definiciji Čikaške konvencije podrazumijeva let od jedne međunarodne destinacije do druge, bez obzira na broj slijetanja u međuvremenu, što bi značilo da ako putnik kupi kartu iz Moskve za Frankfurt preko Istanbula o tome mora dobiti suglasnost kako Njemačke tako i Rusije. To je tzv. Šesta sloboda letenja koja do sada nije bila upisana u tim pravima letenja između Turske i Zapada. U slučaju da putnik ide recimo preko Istanbula let se smatra od Moskve do Frankfurta, no i Njemačka i Rusija mogu izreći protivljenje. Jasno da Rusiji to nije u interesu, ali možda se u Njemačkoj pojavi netko tko će to dovesti u pitanje.
U kojoj će mjeri embargo EU na ruske letove utjecati na promet dubrovačke zračne luke?
Prošle godine su ruski prijevoznici imali oko 4 posto udjela putnika, a taj broj se očekivao i ove godine. Ruski gosti su dobro platežni gosti, ali je evidentno da letova neće biti i da će jedan dio putnika doći na dubrovačko područje iz Rusije, transferirajući preko Beograda ili Istanbula, o tome se da razgovarati, to ćemo vidjeti kad se otvore te rute i kada su budu pojavili ti novi kapaciteti. U ovom trenutku su ti kapaciteti bili prilagođeni izravnim rutama, a sada u neizravnim rutama pitanje je koliko Air Srbija ima snage podići te kapacitete i koliko će im Europa dozvoliti podizanje tih kapaciteta jer tako na neki način izbjegavaju sankcije Rusiji. Ja ne očekujem neki udar, tu negdje oko 4 posto manje letova iz tog područja u odnosu na prošlu godinu.
Koliko će ova situacija sa zračnim sankcijama imati utjecaja na turističku sezonu u Dubrovniku kao zrakoplovnoj destinaciji? Hoće li nam otkazati američke kompanije zbog rata u Europi?
Teško je govoriti o turističkoj sezoni jer se situacija mijenja iz dana u dan. Na neki način je ljudska priroda da se naviknemo na tegobe pa smo se navikli i na covid pa ćemo se nažalost naviknuti i na ovaj rat ako ostane unutar Ukrajine. No, mislim da turisti iz Zapadne Europe neće imati razloga biti prestrašeni doći u Dubrovnik. Mislim da će interkontinentalni letovi stagnirati, i zbog posljedica korone i zato što se ljudi boje odlaziti na daleke destinacije jer ne znaju kakav će biti njihov zdravstveni tretman i hoće li doći do zatvaranja njihovih granica tijekom njihovog boravka vani. U okviru interkontinentalnog prometa možemo očekivati negativne učinke letova jer putnici ne vide razliku između Ukrajine i Hrvatske, njima je rat u Europi i gotovo. Kolege s kojom ja kontaktiram u Americi, razumije razliku, no opet ostaje psihološki efekt pa bi se mogao pojaviti donekle smanjeni buking letova iz SAD-a prema Dubrovniku. Nadam se da ne bi trebalo biti otkazivanja, ali treba stalno dodatno objašnjavati tržištu da je Dubrovnik daleko od rata, u mirnoj je u regiji i da u regiji neće biti nekih konflikata. Bude li tako, ne očekujem bitan pad letova iz SAD-a prema Dubrovniku.
Želi li netko iz RH do Moskve zrakoplovom, postoji li trenutno način da tamo i dođe?
Ove zemlje koje nisu uvele sankcije su povećale kapacitete. Srbija već sad leti izravno iz Beograda za Moskvu, prema tome putnici sa zračne luke koja ima veze s Beogradom će moći letjeti za Moskvu i obrnuto. Istanbul bi trebao postati novi HUB umjesto Moskve, no vrlo je teško prebaciti ogroman broj putnika koje su prije prevozile ruske kompanije s obzirom da se radi od 211 milijuna putnika. Samo preko Moskve bude više od 100 milijuna putnika. Turkish Airlines i druge veće kompanije će postaviti letove prema ruskim gradovima s ciljem da preko Istanbula gdje su dva aerodroma na europskom i azijskom dijelu, posluže na transferiranje putnika. Turkish i turska vlada mogli bi napraviti iskorak i zaraditi na ovoj krizi.