Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, govorila je u emisiji televizije N1 Točka na tjedan voditeljice i urednice Nataše Božić Šarić o nizu stvari koje strogo nisu u njezinom resoru, ali jesu u godini višestrukih razornih potresa i pandemije. Jedna od tih stvari je i zakonsko uređenje obnove potresom pogođenih područja, piše Jutarnji list.
Ministričino gostovanje u TNT-u bližilo se kraju kad ju je voditeljica pitala: - Jeste li zahvalni kolegi Hedlu što je ukazao na problem koji imate s gradonačelnikom Požege?
- Osobno, neizmjerno! I voljela bih da se svaka takva sumnja što prije istraži. Da svaka takva osoba, ako tako postupa, da bude oštro osuđena. Znate li zašto? Zato što takva osoba baca sjenu na svakoga tko u toj vertikali odgovorno rade svoj posao, odgovorila je Nina Obuljen Koržinek.
Prethodno su prošle kompletnu situaciju u zemlji. Voditeljicu je zanimalo, kad su u Vladi glasali o proširenju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije na područja još gore stradala ove zime, jesu li bili svjesni da će građani Siska morati drugačije participirati u obnovi svoje imovine nakon potresa od ostatka Sisačko-moslavačke županije?
Ministrica je odgovorila da se doista jest radila ekstenzija postojećeg zakona na novu katatstrofu.
- Građani Siska bit će u istom režimu kao građani Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije s obzirom na indeks razvijenosti. Stavili smo poseban režim na potpomognuta područja, koja su i inače zakonski potpomognuta. Ovaj zakon ima, međutim, elemente o imovinskom cenzusu… Svi oni koji ne mogu financirati tih 20 posto zbog objektivnih razloga, imat će pravo na obnovu, odgovorila je, prenosi Jutarnji.
Objašnjavala je da je u prvom redu bilo važno brzo intervenirati mjerama.
- Sasvim sigurno, prateći situaciju, da ćemo reagirati tamo gdje bude potrebno.
Istaknula je da će se ići za pomaganjem lokalnoj ekonomiji da se oporavi. Na konstataciju voditeljice da nekretnine građana Siska po vrijednosti ne mogu biti usporedive s onima u Zagrebu, ministrica je odgovorila: - Kad ulazite u financiranje nekretnina građana, morate što više paziti da ih stavite u jednaki položaj. Da je bio drugačiji prijedlog, možda bi građani Zagreba rekli: ‘Čekajte malo! I mi smo neki u jako teškom materijalnom statusu. Ne možemo u naše zgrade već devet mjeseci.’ Važno je da dobijemo okvir unutar kojega možemo djelovati. Zakon za Zagreb je usvojen nakon što je završen cijeli postupak procjene štete… Ovdje smo reagirali nakon dva tjedna, dodala je.
Rekla je da će smjer u kojem će se obnova kretati biti jasniji kako se bude konkretnije i više znalo o razmjerima štete.
- Ako se vidi da nešto usporava proces obnove, pa jasno je da će svima biti stalo da se to popravi.
Rekla je da je, nakon prve i druge faze nakon potresa, odnosno spašavanja života, pa zbrinjavanja ljudi, “najvažnije odakle ćemo dobiti sredstva za obnovu". Navela je velike iznose iz Europskog fonda solidarnnosti, na što je voditeljica pitala ima li Sisačko-moslavačka županija onih 20 posto za obnovu sa svoje strane.
- Zato smo vezali taj sustav uz zakonom potpomognuta područja, odgovorila je Obuljen Koržinek.
Što se tiče obnove kulturnih dobara i njihovog spašavanja, ministrica je rekla da su se angažirali najbolji stručnjaci adekvatnih područja, da su se jako angažirali muzeji, konzervatori, posebno je zahvalila talijanskim kolegama, koji su doputovali i otišli na teren kako bi se spasile umjetnine i kulturne vrijednosti.
- Pripremamo posebnu koncepciju obnove Petrinje koja je najviše stradala, obećala je Obuljen Koržinek.
- Što se tiče poslijeratne obnove kulturne baštine u Hrvatskoj, ona je ocijenjena od međunarodne javnosti, o tome je UNESCO donio službeni dokument, kao najbolja poslijeratna obnova koju je pratio UNESCO. Konkretno je bila riječ o obnovi Dubrovnika. Sigurno da je bilo i nekih propusta, oni će se sigurna sam i evidentirati. Ali sigurno nije dobro na temelju nekoliko primjera stavljati lošu sliku na kompletan napor Republike Hrvatske koji je ona napravila isključivo svojim sredstvima, komentirala je primjedbe o lošoj obnovi nakon rata.
Ministrica je prigovorila na to da svi očekuju nešto od države dok s druge strane “istodobno imamo stalno stanje nepovjerenja prema institucijama”:
- Mislim da u ovakvoj godini moramo uvidjeti ono što je dobro napravljeno, kritizirati ono što je loše napravljeno, ali da nam svima budu u fokusu ljudi.
Sljedeća tema bila je odnos vlasti, odnosno Vlade, prema kritički raspoloženim medijima. Ministrica je o tome govorila nakon priloga s nekoliko izjava predsjednika Vlade o tome da “otklanja ozbiljne pokušaje demontiranja države”, o zapisniku Znanstvenog savjeta Vlade, o optužbama na račun novinara, posebno Hrvoja Krešića s N1, kao “odvjetnika Peđe Grbina”...
- Nije se uopće razgovaralo o tome da mediji sabotiraju državu, ne znam kako je uopće ta priča otišla tim smjerom, komentirala je
Obuljen Koržinek i dodala:
- Ne postoje nikakve poluge kojima Vlada može utjecati na vas, i to je dobro, kao ministrica ću se uvijek zalagati za to.
Ali se medije zna optužiti da “rade za oporbu”, primijetila je voditeljica.
- Ja sam jutros gledala jednog od novinara u vašem programu koji je rekao: ‘Oporbeni političari često nas kopiraju', uzvratila je ministrica, tumačeći da odatle može doći do dojma o podudarnosti medija i opozicije.
- Nekoliko sam puta tijekom godine istaknula pozitivnu ulogu medija u epidemiji, kazala je dalje, a za verbalne okršaje na tiskovnim konferencijama kazala je:
- Ponekad je ton pitanja takav da proizvede ovakvu ili onakvu reakciju… Ovisi o osobnostima novinara i ljudi koji odgovaraju.