Nove tenzije u Crnoj Gori: Radikalna prosrpska opcija želi pokrenuti opoziv Mila Đukanovića!

Crna Gora 15. godišnjicu svoje neovisnosti 21. svibnja dočekuje u političkim prepucavanjima i napetostima između dva nepomirljiva etnopolitička pola - prosrpskog i crnogorskog, a funkcioniranje države praktički je u potpunoj blokadi, piše Jutarnji.

Sada je radikalna prosrpska opcija Demokratski front - čiji je jedan od ideologa Andrija Mandić, četnički vojvoda, bio osuđen za sudjelovanje u puču 2016. godine, ali su ga nove vlasti oslobodile - najavila pokretanje postupka opoziva crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića zbog, kako kažu, "kršenja jednakosti svih ljudi pred zakonom i Ustavom".

Naime, do novog zaoštravanja odnosa došlo je zbog odabira novih veleposlanika Crne Gore jer je predsjednik Đukanović odbio niz imena na listi prosrpskih stranaka jer, kako kaže, oni koji su protiv neovisnosti i samostalnosti Crne Gore ne mogu legitimno predstavljati i zastupati njezine interese u inozemstvu.

Prosrpske snage su zato odlučile svu svoju energiju sada usmjeriti na pokušaj smjene Đukanovića kao simbola procrnogorskih snaga. Smatraju da bi njegovim uklanjanjem oslabili ili potpuno porazili zastupnike crnogorskog zasebnog etnokulturološkog i društvenog identiteta.

Milo Đukanović je rekao da je nova vlast, umjesto da nadograđuje i unapređuje društvo i državu, krenula putem njegove razgradnje i destrukcije, da ni u snu neće podržati kandidate za ambasadore koji su radili protiv interesa države i da se DPS ne boji tužilačkih zakona. "Oni koji su u proteklih 15 godina bili protiv obnove i ostvarenja crnogorske državnosti nemaju moralno pravo tražiti suglasnost Crne Gore da budu njezini predstavnici", izjavio je Đukanović.

Šef skupštinskog Zastupničkog kluba DF-a, Slaven Radulović, obrazložio je zahtjev za "impeachment" riječima kako je Đukanović pokazao da nije predsjednik svih građana te da ih diskriminira svojim obrazloženjem. I crnogorski premijer Zdravko Krivokapić optužio je Ðukanovića da su "on i njegovi stranački suborci raspolovili Crnu Goru i njezine građane".

Prema Krivokapićevu mišljenju, Ðukanović i njegovo društvo "već 15 godina gotovo polovinu stanovništva ponižavaju, progone, kažnjavaju, diskriminiraju, vrijeđaju te stavljaju u red građana drugog reda".

Odnosi se intenziviraju i više nema igre u rukavicama, a obje strane žele izaći iz sadašnje pat-pozicije u kojoj niti jedna ne može ostvariti ono što želi. Opoziv je tek politička igra jer vladajuće koalicije nemaju dovoljno ni ruku, ni snage da skinu Đukanovića kojemu, podsjetimo, mandat istječe 2023. godine. Ovim se, ako ništa drugo, želi isprovocirati nova kriza, ali i eventualni prijevremeni predsjednički izbori.

Vlada je odmah nakon dolaska na vlast pokrenula proces da se opozove i zamijeni većina crnogorskih veleposlanika, tražeći da na ta mjesta dođu ljudi koji će "bolje predstavljati i osigurati autentično tumačenje politike nove vlade". Đukanović se tome, naravno, protivi jer želi zaustaviti čistku procrnogorskih kadrova koju prosrpska vlada želi provesti, a njoj se žuri da obezglavi procrnogorsku političku liniju kako bi, kaže Đukanović, "posrbili i obezdržavili" Crnu Goru.

On je već odbio potpisati opoziv sedmorici veleposlanika, rekavši da vladina obrazloženja za njihovo povlačenje nisu uvjerljiva. Predsjednik Đukanović je odbio potpisati i izmjene Zakona o državnom tužiteljstvu koje je izglasala skupštinska vladajuća većina. Zakon je vraćen u ponovnu skupštinsku proceduru, ali ako bude ponovno izglasan, stupit će na snagu i bez predsjednikova potpisa.

Vladajuća prosrpska struja želi tim izmjenama postići da se državni tužitelj bira izvan pravosudnih institucija, što Đukanović smatra povredom Ustava, a i Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost u vezi s takvim načinom izbora tužitelja.

"Ovim prijedlogom zakona ugrožen je ustavnopravni sustav Crne Gore. Ustav predviđa podijeljeni sustav vlasti, ali ne predviđa kontrolu nad sudskom vlašću, a ruše se temeljni demokratski principi, ruši se partnerstvo s EU. Venecijanska komisija je u dva navrata jasno iznijela primjedbe na intenciju koju su nudila dva tužilačka zakona te da je neprihvatljivo da se tužitelj bira izvan tužiteljske organizacije", rekao je Đukanović, piše Jutarnji.