StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetGoruće pitanje

Njemačka će ‘zavezati kesu‘? Previše je onih koji dolaze i žive na račun države, zbog ovoga im je puna kapa i Balkanaca

Piše dv
5. studenog 2023. - 21:17

Nekoliko dana uoči kriznog sastanka premijera saveznih pokrajina i kancelara Olafa Scholza na temu izbjeglica i usred rasprave o tomu kako smanjiti broj podnositelja zahtjeva za azilom, njemački mediji donose priču o ponovljenim zahtjevima za azilom građana zemalja zapadnog Balkana, piše Deutsche Welle.

Kako piše berlinski dnevnik Tagesspiegel, a prenosi više njemačkih medija, između ostalih i Süddeutsche Zeitung i Bild, još uvijek velik broj građana zemalja zapadnog Balkana, tj. Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije u Njemačkoj redovito i više puta zaredom postavljaju zahtjev za političkim azilom iako je gotovo isključeno da će ti zahtjevi biti pozitivno riješeni.

„Kod ponekih prezimena radnici u berlinskom centru za prihvat izbjeglica već znaju što slijedi: nula izgleda na dodjelu azila, ali višemjesečno primanje socijalne pomoći nakon čega slijedi odbijanje zahtjeva. Sljedeće godine se ista priča ponavlja", piše Tagesspiegel pozivajući se na izvore u nekoliko saveznih pokrajina.

„Uglavnom na proljeće migranti se vraćaju u zemlje porijekla, provedu ljeto tamo i na jesen se vraćaju kako bi ponovno postavili zahtjev za azilom", piše njemački dnevnik. To je moguće zbog njemačkog zakona za azilom koji ne ograničava broj postavljenih zahtjeva za azilom jednoj te istoj osobi. Jer, kako se argumentira, od posljednjeg postavljenog i odbijenog zahtjeva se situacija možda po podnositelja promijenila i potrebno mu je pružiti novu priliku i ponovno razmotriti zahtjev. „Imamo slučajeva gdje jedna te ista osoba i po sedam, osam puta postavi zahtjev", kaže jedna djelatnica prihvatnog centra.

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) govori o 13.000 ponovljenih zahtjeva samo ove godine. Najveća većina podnositelja dolazi iz spomenutih zemalja zapadnog Balkana iako su ove zemlje još sredinom prošlog desetljeća proglašene sigurnima što izglede za pozitivno rješavanje zahtjeva za azilom čini gotovo nemogućim. Postotak pozitivno riješenih zahtjeva za azilom je ispod jedan posto.

„Kompletne obitelji iz ovih zemalja godišnje sele između zemalja porijekla i smještaja za azilante u Njemačkoj", prenosi Tagesspiegel jednu djelatnicu prihvatnog centra u saveznoj pokrajini Donja Saska. Putovanje je moguće i zbog bezviznog režima koje građani ovih zemalja uživaju unutar Europske unije. Broj azilanata s Balkana je i dalje visok usprkos programima zapošljavanja za žitelje zapadnog Balkana kojeg je Njemačka uvela 2015. i koji omogućava relativno lako zapošljavanje u Njemačkoj. 

Trenutno se vodi rasprava o tome treba li izbjeglicama tj. podnositeljima zahtjeva za azilom isplaćivati socijalnu pomoć, koja se kod nekih obitelji s više djece lako može popeti na preko dvije tisuće eura mjesečno (u gotovini), ili im se trebaju izdavati bonovi za hranu ili ostale potrepštine. Time bi se, kako smatra sve više političara, smanjila atraktivnost Njemačke za podnositelja zahtjeva za azilom, piše DW.

Daljnji problem predstavlja činjenica da ovi ponovljeni zahtjevi dodatno opterećuju službe za obradu zahtjeva koje su ionako zbog povećanog broja izbjeglica iz ostalih zemalja poput Turske, Sirije i Afganistana na rubu snaga.

Treba raditi i zaraditi

Izbjeglice koje dolaze u Njemačkoj ne bi trebale više dobivati novac u gotovini već tzv. “kredit” na platnoj kartici. Naime, savezna i državna vlada trenutačno raspravlja o promjeni beneficija za tražitelje azila, prenosi Fenix magazin.

Savezna vlada trebala bi stvoriti uvjete za jedinstvenu platnu karticu u cijeloj zemlji, zahtijevaju premijeri saveznih zemalja, s izuzetkom Bremena, u zajedničkoj rezoluciji.

Njemački FDP želi smanjiti razinu naknada migrantima.

Prema tome, trebalo bi biti moguće pod strogim uvjetima smanjiti razinu naknada gotovo na nulu ako je jasno da je druga država članica EU odgovorna za osobu koja traži zaštitu u skladu s Dublinskom konvencijom.

To znači: Svatko tko je ušao u Njemačku preko druge zemlje EU-a teško da bi trebao dobiti bilo kakvu potporu. Time se žele izbjeći mogući poticaji za dolazak u Njemačku.

Naime, sve veći broj ilegalnih migracija pogađa Europu. Kao ciljana zemlja slična Njemačkoj u fokusu je Austrija.

Prošle su nedjelje ministar financija Christian Lindner (44, FDP) i ministar pravosuđa Marco Buschmann (46, FDP) već pozvali na smanjenje beneficija za osobe koje u drugim državama EU-a imaju pravo na humanitarnu zaštitu, no oni to odbijaju jer radije bi otišli u Njemačku.

Odgovor je promptno stigao od koalicijskog partnera. Zamjenik čelnika stranke Zelenih, Andreas Audretsch, je kazao u intervjuu Tagesspiegelu kako Njemačka trenutačno doživljava utrku retoričke eskalacije iz različitih smjerova.

Andreas Audretsch smatra kako treba stvoriti poticaje za rad.

– Moderna socijalna država nije mreža za ležanje, nego odskočna daska za rad i uspjeh, rekao je Audretsch.

FDP poručuje kako njemačko društvo treba učinkovitu državu blagostanja temeljenu na učinku koja nedvosmisleno priznaje da oni koji rade uvijek moraju imati osjetno više od onih koji ne rade.

U Njemačkoj trenutačno ne postoji funkcionalan sustav platnih kartica za izbjeglic. Pilot test ovog sustava je postojao u Erdingu, ali je obustavljen 2020. zbog bankrota Wirecarda. Konkretni planovi za platne kartice trenutno su iznimka: samo Bavarska, Hamburg i grad Hannover trenutno pripremaju platne kartice za izbjeglice. S različitim funkcijama: u Hannoveru bi platna kartica trebala funkcionirati kao uobičajena gotovinska kartica. S druge strane, Bavarska planira platnu karticu s brojnim ograničenjima. S njome bi korisnici mogli podići samo “mali iznos” i samo tamo gdje žive.

Također postoji samo nekoliko primjera sustava platnih kartica na međunarodnoj razini. U Francuskoj izbjeglice dobivaju debitnu karticu s financijskom pomoći kojom mogu plaćati u trgovinama. Isplate novca nisu moguće. U Velikoj Britaniji priznate izbjeglice dobivaju debitnu karticu koja se tjedno nadopunjuje s oko 55 eura po osobi.

01. studeni 2024 21:59