Uredbe
Mnoge velike svjetske kompanije već su omogućile svojim zaposlenicima rad od kuće. Oni uopće ne dolaze u svoje urede. Djelatnici Amazona i Microsofta mogu raditi iz doma barem do listopada, a zaposlenicima Googlea, Spotifyja i Facebooka ta je mogućnost ostavljena do kraja godine. Twitter i Fujitsu su svojim zaposlenicima omogućili da trajno rade od kuće. Istraživanja su pokazala da se produktivnost takvog rada nije promijenila, dapače, u jednom se postotku čak i povećala. Njemačka vlada obećala je i olakšice poslodavcima koji svojim zaposlenicima omoguće fleksibilnost rada, a da ne govorimo o uštedi na najmovima ureda i pratećih prostorija.
Prema ZOR-u, rad kod kuće mora se regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika u prostorijama tog poslodavca.
Nemaju svi uvjete
S druge strane, ove predložene izmjene zakona o radu različito se prihvaćaju od radnika. Nemaju svi jednake uvjete u kojima žive – mnogi borave u malim stanovima i velikim zajednicama gdje nemaju svoj mir, a tu je i obiteljsko nasilje o kojemu se u našem društvu još uvijek nedovoljno govori. 'Lockdown' je pokazao istinu o onome što se uporno gura pod tepih – samo na području naše Policijske uprave zabilježen je u vrijeme karantene porast obiteljskog nasilja od čak 350 posto! Ono što se 'ublažava' odlaskom na posao, nebivanjem u svom domu i izmicanju predatoru s kojima mnogi žive, pokazalo je svu raskoš svog užasa u momentu kada se nije smjelo izlaziti iz kuće.
- Osobno bih željela raditi iz doma, to mi je omogućilo organiziranije raspolaganje slobodnim vremenom, a i puno sam lakše odrađivala radne zadatke. U kancelariji nas je desetak i nikad nemam mira jer se stalno priča na telefon – kaže Dubrovkinja, koja od početka korona krize radi iz kuće. Kao majci dvoje školske djece rad od kuće bio joj je otežan kad su djeca imala online nastavu, jer ni oni ni ona nisu imali mira i koncentraciju, dodaje. No, u ljetnim mjesecima, kada djeca nisu imala školske obveze, stizala je i ono što prije nije, naglašava.
Pravilnik Grada
Pitali smo i Grad Dubrovnik jesu li u gradskoj upravi i tvrtkama u vlasništvu Grada, razmišljali o sličnom scenariju kako bi se uštedjelo na najmovima i režijama, te kako su zaposlenike, koji mogu raditi na daljinu, prilagodili nedavnom lockdownu:
- Rad u upravnim tijelima jedinice lokalne samouprave drugačiji je od rada u poglavito tehnološkim i ICT tvrtkama koje navodite u vašem upitu, no rad kod kuće/na izdvojenom mjestu prepoznata je kategorija i može se omogućiti pod uvjetima koji su propisani Pravilnikom o unutarnjem redu gradske uprave u čl. 28 A.
Poslovi koji se mogu obavljati na izdvojenom mjestu mogu se utvrditi samo za poslove koji službenik obavlja samostalno. Na izdvojenom mjestu ne može se obavljati rad sa strankama ili rad sa povjerljivim dokumentima, propisuje rečeni Pravilnik.
- Pročelnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, u suradnji s pročelnikom upravnog tijela u kojem je u službi službenik koji traži rad na izdvojenom mjestu, procjenjuje opravdanost rada na izdvojenom mjestu te je li moguće osigurati potrebne organizacijske i tehničke uvjete za zadatke u skladu s načelima i standardima rada u službi u upravnim tijelima Grada Dubrovnika. Pročelnik upravnog tijela rješenjem odobrava službeniku rad na izdvojenom mjestu uz prethodnu suglasnost gradonačelnika ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti, kažu u gradskoj upravi koja u pravilu osigurava potrebnu opremu za rad na izdvojenom mjestu. Prema odredbi članka 17. stavka 5. Zakona o radu poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, zaključuju.
Nasilje je užasno rašireno
Kako rad iz doma, osobito ako taj dom nije idealan, može utjecati na radnika stručno je pojasnio dr. med. Davor Grilec, psihijatar i subspecijalist socijalne psihijatrije:- Nakon relativno kratkog ljetnog predaha, ulazimo u neizvjesno razdoblje jesen-zima 2020./2021., za koju ne vežemo asocijaciju na novu jesensku kolekciju odjevnih predmeta, već izrazito jake stresogene faktore u 'novom normalnom suživotu s virusom Covid 19'.
- Naše društvo, za razliku od visoko razvijenih zapadnih, ulazi u ovaj period dezorganizirano i disfunkcionalno te sada tek u nadolazećoj neizvjesnosti jasno vidimo brojne nemogućnosti i stresogene faktore koji nas očekuju. Sve će to negativno uzročno-posljedično djelovati na specifičnosti povezanosti rada od kuće i porasta obiteljskog nasilja. U ovakvim uvjetima objektivno očekujemo široko rasprostranjeni stres, nizak prag tolerancije na frustracije, sindrome sagorjevanja, niz učestalih konfliktnih situacija, 'acting out' reakcija te porasta obiteljskog nasilja od 'samo' psihičkog do fizičkog koje obuhvaća i psihičko. Nasilje općenito i obiteljsko nasilje je u našem društvu vrlo rašireno, prvenstveno zbog neprijavljivanja i neadekvatnog sankcioniranja, ali i zbog osjećaja da se po žrtvu ništa neće promjeniti nabolje. Dapače, prisutna su vjerovanja da će im biti samo gore, a takva su razmišljanja u našem društvu učestalo pozitivno potkrepljena, što zlostavljača ohrabruje da nastavi - ističe Davor Grilec.
- Neki od socioloških faktora koji će pridonijeti daljnjem porastu nasilja pri radu od kuće su nemogućnost kvalitetne organizacije rada zbog nedostatka adekvatnog slobodnog prostora, zbog nedostatka vremena za posvećenost istome, istovremena povezanost drugih radnih uloga u domaćinstvu, život u zajednici, život i suživot u izrazito malom prostoru, stresogeni faktori drugih članova obitelji ako se ne radi o osobi koja živi sama, primarna pitanja partnerovog statusa zaposlenosti, nezaposlenosti, načinu rada, zajedničkim egzistencijalnim pitanjima, prijašnjem funkcioniranju osoba u 'ne-covid vremenu', prethodni kapaciteti za nošenje sa stresom, načini dosadašnjeg rješavanja straha, napetosti, tjeskobe, nesanice i lošeg raspoloženja, prijašnje sposobnosti, vještine i kapaciteti za rješavanje lutnje i problema, prethodna kvaliteta interpersonalnih odnosa te mreža socijalne podrške. Dugotrajna izloženost stresu, te mnogima egzistencijalna ugroženost već sada ubrzano troše obrambene kapacitete i guraju nas u sindrom sagorijevanja odnosno psihičku iscrpljenost, kao temelj za pojavu mentalnih poteškoća i posljedičnog porasta nasilja. Stoga brinite o svom mentalnom zdravlju, potražite stručnu pomoć na vrijeme te prijavite obiteljsko nasilje policiji, ono je tu među nama jednako kao i virus i ne događa se nekom drugom i nepoznatom – naglasio je psihijatar Grilec.