StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetVJEČNA TEMA ZDRAVSTVA

Može li Beroš srezati liste čekanja? Na magnetsku i CT mozga i kralježnice čeka se godinu i pol, a operaciju koljena i više

Piše Goranka Jureško/JL
9. studenog 2023. - 10:21
Zagreb, 081123. Trg svetog Marka, Hrvatski sabor. Izjava za medije ministra zdravstva Vilija Berosa na temu trovanja gaziranim picima. Na fotografiji: Vili Beros.Damjan Tadic/Cropix

Na listama čekanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje trenutačno je 865.080 narudžbi za neku zdravstvenu uslugu, točnije za dijagnostiku od rendgena do MR-a ili CT-a čekaju 255.943 građanina, na prvi pregled 186.287, za kontrolni 386.947 te neku operaciju ili drugu vrstu terapije još 35.903 pacijenta, piše Jutarnji.

Gotovo polovina svih onih koji čekaju na listama prijavljena je u samo sedam bolnica, i to u KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KB-u Merkur i Dubrava te KBC-u Split, Osijek i Rijeka. Vrijeme čekanja od nekoliko dana do gotovo dvije godine za primjerice ugradnju umjetnog koljena! Velike su gužve i za razne radiološke pretrage, poglavito za magnetsku rezonancu (MR) i kompjutoriziranu tomografiju (CT) poglavito mozga, vrata i kralježnice.

Nepotrebne gužve

Naime, vječna tema hrvatskog zdravstva liste su čekanja za preglede, terapiju ili dijagnostiku za koje svaki ministar obeća da će ih smanjiti, ali ne uspije to ostvariti. I Vili Beroš nedavno je "obećao" da će dati ostavku ako liste ne dođu na 270 dana. Naime, radi se o "obećanju" Ministarstva Europskoj komisiji po kojem iduće tri godine pacijenti ne bi smjeli čekati dulje na uslugu od tih 270 dana ako se želi dobiti 700 milijuna eura iz EU.

Što se čini da bi se to postiglo? Uglavnom se sve svodi na pokušaj da se administrativno smanji vrijeme čekanja, ali bez promjena u sustavu to stvarno može teško uspjeti. Naime, dok u nekim bolnicama uređaji rade maksimalno, u drugima je to ispod minimuma. Isto se odnosi na prve i kontrolne preglede te terapijske postupke. Također, ne primjenjuju se europske i svjetske smjernice u određivanju tko treba ili ne treba neku dijagnostiku, nego se i dalje sve radi po željama pacijenta ili liječnika, bez obzira na to je li to stvarno potrebno. Najjednostavnije je rješenje, ne bi li se na kratke staze smanjile liste čekanja, "kupiti" od privatnih ustanova dodatne usluge dijagnostike i privatnicima prepustiti očitavanje radioloških nalaza.

Potvrđuje to i predsjednik Hrvatskog društva za radiologiju, prof. dr. Goran Roić. "Više od 80 posto radioloških nalaza je negativno, odnosno ne pokazuju promjene u zdravlju. To govori da oni koji su uputili pacijenta na MR ili CT nisu to radili prema europskim i američkim radiološkim smjernicama koje su svima dostupne. Također, u bolnice se šalju i oni pacijenti koji su se mogli liječiti na razini primarne zdravstvene zaštite. Naravno da to onda stvara nerijetko nepotrebnu gužvu", objašnjava dr. Roić.

"Svi rade sve"

No, osim defenzivne medicine, liste čekanja posljedica su činjenice da odjeli u bolnicama još nisu akreditirani, i "svi rade sve" premda za to nemaju uvjete. Zbog toga se samo u dijelu ustanova radi većina pregleda, zahvata ili dijagnostike i u njima je gužva, dok u drugima vlada "hladovina", a uređaji sakupljaju prašinu. Naprosto, 30-ak akutnih bolnica s odjelima za sve i svašta je previše, pokazuju to i liste čekanje. Od 865.080 onih koji su na listama čekanja HZZO-a, 401.508, ili 57.358 pacijenata po bolnici prijavljeno je u sedam KBC-ova i KB-ova.

Od 255.943 onih koji su na listi čekanja za neku dijagnostiku, 107.126 prijavljeno je za neki od sedam KBC-ova ili KB-ova, dok 18 općih odnosno županijskih bolnica na listama ima 463.580 pacijenata ili 25.754 po bolnici!? Zanimljivo je da je na listama čekanja u vrhunskim ustanovama za operacije ili neke druge postupke liječenja 19.048 pacijenata koji u prosjeku trebaju čekati 242 dana da bi došli na red, a u 18 bolnica druge i treće kategorije samo 12.984, a u prosjeku se čeka dulje. Posebna su priča bolnice četvrte kategorije (Knin, Gradiška, Ogulin, Našice i Pakrac) u kojima čeka 22.058 pacijenata.

Bolnicama strane tvrtke očitavaju nalaze za 30 eura?

Najgore je s listama čekanja za dijagnostiku gdje vrijeme čekanja nerijetko prelazi godinu dana. Poglavito se to odnosi na magnetsku rezonancu kralježnice gotovo za sve segmente snimanja jer neki pacijenti moraju čekati i više od godinu i pol, poglavito za snimanje glave, vrata i kralježnice.

Posebno je zanimljivo i to što se u općim i županijskim bolnicama, kojih ima 18, u pravilu za gotovo sve pretrage magnetskom rezonancom čeka dulje nego u KBC-ovima i KB-ovima. Jedan od razloga je nedostatak radiologa za očitavanje nalaza, čak i kad ima dovoljno termina za snimanje i dovoljno uređaja.

Nije bolja situacija ni s nekim operacijama. Tako se u prosjeku za ugradnju koljena čeka 532 dana, kuka 358, operaciju zgloba gležnja i stopala 578, ramena i nadlaktice 562, potkoljenice 497, a sive mrene 435 dana. U dijagnostici se godinu dana čeka za MR vrata, mozga, kralježnice, koljena. Za ultrazvuk prostate, kao i za UV srca ili dojke čeka se također više od 360 dana.

Za početak ortodontske terapije djeca čekaju 561 dan! U posljednje vrijeme bolnicama se nude nove usluge privatnog biznisa, odnosno tvrtke koje nude očitavanje nalaza "na daljinu" s adresom u Austriji ili nekoj drugoj zemlji EU. Bolnice sklapaju ugovor s tim tvrtkama koje pak angažiraju radiologe, pa čak i iz matične bolnice, da "poguraju" učinkovitost očitavanja nalaza iz svog doma.

Naime, očitavanje nalaza rješava se telemedicinom, a prema informacijama koje imamo, "po regiji" tijela taj se posao plaća oko 30 eura. To je vjerojatno dodatno potaknuto upravo pokušajem da se ostvari 270 dana čekanja obećanih Europskoj komisiji.

25. studeni 2024 12:05