Rat u Ukrajini i činjenica da je pao broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih bacili su interes javnosti za covid-19 u drugi plan, premda korona još uvijek nije nestala, piše Jutarnji list. Znanstvenici i dalje prate globalna zbivanja sve ne bi li se jesen dočekala spremno ako covid-19 ponovo "oživi" s hladnijim vremenom ili se pojavi neki novi soj. O trenutačnoj situaciji, o tome što nas možda čeka za koji mjesec i ima li nade za nova cjepiva razgovarali smo s prof. dr. Alemkom Markotić, ravnateljicom Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Kakva je situacija s koronom u Europi i Hrvatskoj u ovom trenutku?
- Situacija se stabilizirala u Europi nakon vala omikrona, a svi koji se sada razbole imaju tu varijantu virusa. No, čini se da su oni koji su cijepljeni u boljoj situaciji jer su zaštićeni od težeg oblika bolesti. Među trenutačno zaraženima najviše je starijih. Srećom, ipak nema velikog pritiska na bolnice i jedinice intenzivne skrbi. Važno je da se osobe starije od 80 godina i dalje štite od korone te da se cijepe i četvrtom dozom, osobito ako imaju i neke duge kronične bolesti. Dobra je vijest da izbjeglička kriza zbog Ukrajine i migracije milijuna ljudi nisu povećale širenje virusa.
Ovih se dana pojavila vijest o velikom broju zaraženih u Sjevernoj Koreji, a i u Australiji bilježe povećanje umrlih od covida-19. O čemu s radi?
- Moguće je da se u Australiji, koja je imala najstroži lockdown, a s popuštanjem je krenula baš u zimskom razdoblju, broj zaraženih povećao jer je i kod njih dominantan brzošireći omikron. Što se pak tiče Sjeverne Koreje, radi se o zatvorenoj zemlji iz koje su informacije neprovjerljive. Jedno je sigurno, teško je vjerovati da korone u toj zemlji dosad nije bilo.
Kada bi mogla biti spremna nova cjepiva?
- Vjerojatno će do jeseni biti spremni samo proizvođači mRNA cjepiva. Ide se s opcijom novog cjepiva protiv omikrona ili pak s kombinacijom cjepiva protiv omikrona i već postojećih cjepiva protiv drugih varijanti. Očekuje se da će se u lipnju pojaviti prve relevantne kliničke studije koje bi trebale pokazati je li zaštita od omikrona s tim novim cjepivima bolja u odnosu na postojeća cjepiva, a također u odnosu na one starije sojeve. Europska agencija za lijekove (EMA) uvjetovat će registraciju upravo time da učinkovitost bude bolja.
Što je s lijekovima, ima li kakvih novosti?
- O lijekovima zapravo nema novosti. Oni koji su u ispitivanjima nisu potvrdili optimistična očekivanja.
Što je, osim cjepiva i lijekova, u ovom trenutku u središtu interesa kad je riječ o covidu-19?
- Nema sumnje da je to postcovid, odnosno dugoročne posljedice virusa. Vjerojatno će se idućih desetak pa i više godina proučavati dugoročni utjecaj covida-19 na zdravlje jer problema je puno. I kod nas u bolnicu dolaze ljudi koji su imali covid-19 prije tri ili četiri mjeseca, kod kojih se ponovo dijagnosticiraju upale pluća, trajni kašalj...
Trenutačno vlada zatišje korone u Europi, ali što se može očekivati na jesen?
- Bitno je pratiti što će se idućih mjeseci događati u Južnoj Americi i Australiji i hoće li se kod njih tijekom zime pojaviti neke nove varijante virusa. Također je važno znati što će se događati u južnoj Africi, gdje uvijek postoje mogućnosti za nove varijante. Ondje su trenutačno 'u opticaju' omikron BA.4. i BA.5., za koje je utvrđeno da se brže šire od one izvorne varijante omikrona, ali oblik bolesti ipak nije teži. U svakom slučaju, jesen moramo dočekati spremni. Za sada znamo da je omikron jedini koji cirkulira svijetom, ali ne znamo hoće li se s vremenom pojaviti neki novi soj. Ipak, bit ćemo spremniji ako se to i dogodi. Sigurno je da moramo ostati oprezni, da ne zakasnimo s intervencijom bude li trebalo.