Neizvjesnost, zatvaranje poslovnica, čekanje i prelazak na kriptovalute umjesto eura, dio je planova i razmišljanja domaćih vlasnika mjenjačnica.
U ponedjeljak ujutro, pravi dan kada su mjenjačnice otvorile vrata usprkos tome što više ne smiju pretvarati kune u eure, što je činilo 85 posto njihova poslovanja, doznajemo da je većina domaćih mjenjačnica ostala gotovo bez posla i da su njihove poslovnice, za razliku od inače, uglavnom prazne, piše Jutarnji list.
Anita Filipović, zaposlenica Mjenjačnice Božo, otvorene prije 25 godina na Vukovarskoj, kaže da su jutros zatvorili svoju drugu poslovnici na Ilici 65.
- Nemamo nikakvu ideju što će sada biti dalje. Kolege iz Slovenije kažu da je kod njih, nakon uvođenja eura, ostalo tek pet posto svih mjenjačnica, uglavnom u centru grada - govori.
Većina vlasnika mjenjačnica s kojima smo razgovarali prognoziraju da bi u Hrvatskoj moglo i dalje poslovati između tek pet i deset posto poslovnica. Prema podacima HNB-a, u Hrvatskoj je sada 1080 ovlaštenih mjenjača kojima je središnja banka izdala odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, a zajedno imaju oko 3500 poslovnica i zapošljavaju preko 10.000 ljudi. Iz HNB-a navode da ih je nekoliko desetaka mjenjača dosad obavijestilo da ne planiraju nastaviti poslovanje u 2023. godini.
- Ti mjenjači, kojima je to i glavna djelatnost, zapošljavaju 315 zaposlenika, a za zaposlene u tim je subjektima rizik gubitka radnog mjesta najizraženiji - napominju bankari.
Osim toga, iz HNB-a potvrđuju da je Slovenija, s kojom se najlakše možemo usporediti, u prelasku na euro ostala bez 95 posto svojih mjenjačnica.
- Navedeni postotak (5%) odgovara činjenici. U Republici Sloveniji prije uvođenja eura bilo je oko 300 ovlaštenih mjenjača, dok ih danas posluje 15. Ne raspolažemo s podacima o utjecaju uvođenja eura na ovlaštene mjenjače u Republici Italiji - odgovorili su.
Razlog zašto bi moglo doći do veliko gašenja mjenjačnica je to što 86 posto njihova poslovanja čini promet s eurom, oko 6 posto s američkim dolarom i oko 5 posto sa švicarskim frankom. Podaci HNB-a kažu da su u studenom 2022. godine ovlašteni mjenjači otkupili gotovog novca eura u iznosu od 108,2 milijuna eura te prodali u iznosu od 88,5 milijuna eura.
Iz Mjenjačnice Božo kažu nam da je promjena kune u euro činila oko 80 posto prometa, a preostalih se 20 posto odnosilo na dolare, franke, funte, kao krune i zlote.
- Promet od tih valuta vjerojatno neće biti dovoljan za normalno poslovanje, ali neke mjenjačnice, koliko čujem, već razmišljaju da bi prebacile poslovanje na kriptovalute - govori zaposlenica.
Vlasnik jednog većeg domaćeg lanca mjenjačnica s 11 poslovnica, koji je zamolio za anonimnost, procjenjuje da će ostati možda deset posto mjenjačnica u Hrvatskoj, dakle, njih preko tisuću će zatvoriti svoja vrata, a to bi moglo značiti i da će tisuće zaposlenika na šalterima dobiti otkaz.
- Prometi su svima jako pali, mi smo obično u ovo vrijeme imali oko 100 transakcija do podneva, a danas, eto, samo tri - priča.
Kaže da su dvije svoje poslovnice, jednu u centru, i jednu na istoku grada, jutros već zatvorili. Nada se da će preživjeti njihove poslovnice u Dalmaciji i u zračnim lukama.
- Dalmacija i Istra bi trebale zadržati mjenjačnice, ali za ostalo nisam siguran. Kolege mi kažu da jedna Bratislava, iako turističko odredište, nema nijednu mjenjačnicu. Uvođenje eura je. čini se, dobro za državu, ali nije dobro za branšu - priča.
Na pitanje je li možda rješenje prebacivanje na poslovanje kriptovalutama, odgovara - nikako.
- To je više priča nego posao. Jednostavno, nema toliko transakcija kriptovalutama u Hrvatskoj da bi to moglo nadomjestiti promet eurima. Osim toga, Hanfa ionako ograničava transakcije kriptovalutama preko 1.000 dolara - navodi za Jutarnji list.
Što se službenih podataka tiče, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača Gabor Sőregi, kaže da zasad nema statistiku koliko se mjenjačnica zatvorilo.
- Vjerujem da će ih se dosta zatvoriti, jer su prometi jako pali, ali to će se vidjeti tek za nekoliko mjeseci - zaključuje.