Na svečanosti potpisivanja ugovora nazočili su ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Čorić, župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Branko Bačić, direktorica DUNEA-e, Melanija Milić, načelnica Sektora eu pri fondu zaštite okoliša, maja feketić i načelnik općine Nikola knežić, državni tajnik Frano Matušić i mnogi drugi. Nakon potpisivanja ministar je rekao da je ovaj centar vrh piramide gospodarenja otpadom a od 2023 otkad počne raditi neće biti nepoznanica o gospodarenji otapadom u DNŽ dodajući kako će centar sigurno biti poticaj za još bolje turističke rezultate jer je nakon Pelješkog mosta jedan od najznačajnijih projekata u županiji.
Ukupna vrijednost projekta ke CGO Lučino razdoblje je 4.4 milijuna od kojih je s 287 milijuna sudjelovala eu i da je ovih 81 milijun ili 19.2 posto vrijednosti sudjeluje fond a s 10 posto DNŽ. Govoreći o realizaciji CGO direktor fonda Kukić je rekao kako su trenutačno na području Hrvatske u provedbi još 4 slična za centre biljsnje Donje u zadru, Bikarac u Šibeniku, lečevoca u Splitsko i babina gora u karlovačkoj za koju je find osigurao 325 milijuna kuna sufinanciranja. Recimo još da su se nazočnima obratili župan, knežić. Još jedan korak prema realizaciji, s ovim projektom ad acta staviti razvrstavanje otpadom dok je direktor izrazio uvjerenje kako će Lučino razdoblje utjecati na ekologiju okoliša, razvoj i zatvaranje ostalih odlagališta, ali i na gospodarstvo jer će potaknuti zapošljavanje i na kraju izrazio uvjerenje kako se svi vidimo prilikom potpisivanja s odabranim izvođačem radova za kojim je raspisan natječaj.
Budući županijski Centar za gospodarenje otpadom i općina Dubrovačko primorje na udaljenosti od kilometra zapadno od naselja Trnovica obuhvatit će površinu od oko 34,4 hektara. Izgradnja centra je planirana radi uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom s područja pet gradova i 17 općina najjužnije hrvatske županije. Cilj je organizirano, gospodarski usmjeren i cjelovit način gospodarenja otpadom, a budući CGO „Lučino razdolje“ bit će sustav građevina i uređaja za obradu i zbrinjavanje otpada. Sastoji se od postrojenja za mehaničko- biološku obradu otpada (MBO postrojenja), više zgrada potrebnih za rad centra te niza postrojenja za obradu otpadnih voda, unutarnje infrastrukture te opreme, pretovarnih stanica i odlagališta za ostatni otpad.
- Sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 81 milijuna kuna država će sufinancirati izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Lučin orazdolje. Prema ugovoru potpisanom još u veljači ove godine, EU će u izgradnji ovog centra sudjelovati s 286 milijuna kuna, odnosno sa skoro 30 milijuna eura. Upravo pripremamo postupak javne nabave velike vrijednosti za projektiranje i građenje Centra za kojeg je prema odobrenom idejnom projektu izdana lokacijska dozvola. Izvođač kojeg ćemo izabrati do kraja ove godine treba dovršiti glavni odnosno izvedbeni projekt te ishoditi građevinsku dozvolu. Sukladno usvojenom hodogramu radova, početak izgradnje uslijedit će do lipnja slijedeće godine, dok završetak radova predviđa do kraj 2022. godine - rekao nam je direktor AGO d.o.o. Josip Bačić, inače čelnik agencije koja je nositelj izradnje CGO "Lučino razdolje".
U vezi realizacije ambicioznog projekta CGO-a u Dubrovačkom primorju građevinska dozvola za gradnju pristupnih cesta izdana je rujna 2018. s tim da radovi moraju započeti u roku tri godine oo pravomoćnosti te dozvole.
Prema dostupnim podacima, CGO će sadržavati uređaj za pročiščavanje otpadnih voda, zone odlagališta inertnog i neopasnog otpada te zonu prihvata otpada, postrojenje za obradu građevinskog otpada i hale za mehaničku i biološku obradu otpada. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda pročišćavat će otpadne tehnološke, procjedne i sanitarne vode koje će nastati na lokaciji budućeg Centra, a izvest će se kao MBR- postrojenje, odnosno membranski bioreaktor s naknadnom reverznom osmozom. Uređaj će obavljati mikrobiološku obradu otpadnih voda uz visok stupanj uklanjanja dušika i smanjenje onečišćujućih tvari do zakonom dozvoljenih graničnih vrijednosti.
Područje za prihvat otpada omogućit će laki utovar i istovar otpada, vizualnu inspekciju i uklanjanje neprikladnog otpada uz uvjet neraspršivanje otpada u okolini i otklon rizika zagađenja tla, što se posebno odnosi na nezagađenje podzemnih voda tijekom boravka i obrade otpada.
Projekt predviđa da se čitavo područje jedinice u odnosu na okoliš drži u tzv. vakuumu, što znači da će biti onmogućena dostatna ventilacija, uklanjanje prašine i smrada kako bi se spriječio bilo kakav oblik onečišćenja okoliša. Sustav rada predviđa da se nakon prihvata otpad dovodi do tzv. otvarača za vreće u kojima je otpad odložen te transportiran do centra. Potom će se materijal iz vreća dovesti do pokretne trake kojom će se otpad prebaciti na daljnu obradu.
Prema projektu, traka s otpadom bit će zatvorena sa svih strana za transport do hale za prihvat otpada za mehaničku obradu. Nakon toga, otpad odlazi u halu za biološku obradu unutar koje su manipulativno- radni dio, osam komora za aerobnu digestiju i bazen tehnološke vode te pet komora za naknadnu aerobnu obradu odnosno aerobnu stabilizaciju. Tu će se nalaziti i prostorije za zaposlene kao i za strojarske instalacije i membranski spremnik plina.
Na odlagalištu neopasnog otpada odlagat će se ostaci mehaničke i biološke obrade komunalnog otpada, dok će se na odlagalištu inertnog otpada odlagati ostaci obrade građevnog materijala. Naime, u sklopu zone za prihvat i obradu građevnog otpada obrađivat će se sve vrste građevnog otpada kao npr. beton i armirani beton, kamen i ostali materijal iz iskopa, asfalt, cigla i crijep te žbuka.