Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte susretom s članovima Predsjedništva BiH u utorak su započeli seriju razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima no na sastanku u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića.
S Von der Leyen i Rutteom sastali su se predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i članovi državnog vrha Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Kako je pojašnjeno Hini iz hrvatskog izaslanstva, konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade je da se ne sastaje sa Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske.
Podsjećaju kako je Plenković jednako je postupio i prigodom radnih posjeta BiH 2021. i 2023. godine kada je održao sastanke s dužnosnicima Vijeća ministara i parlamenta BiH.
"Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup", stajalište je Plenkovićeva ureda.
Tijekom dana predviđeni su zajednički susreti predsjednice Europske komisije te hrvatskog i nizozemskog premijera s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i njenim zamjenicima kao i s članovima vodstva Zastupničkog te Doma naroda parlamenta BiH.
Von der Leyen, Plenković i Rutte doputovali su u Sarajevo kako bi potaknuli bosanskohercegovačke političare na provedbu reformi bitnih za otvaranje pregovora o pristupanju njihove zemlje Europskoj uniji.
Europsko će vijeće o tome raspravljati u ožujku no odluka će bitno ovisiti o preporuci koju prije toga treba izraditi Europska komisija.
Šefovi država i vlada EU su u prosincu prošle godine odobrili otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju dok se od BiH očekuje provedba bar dijela reformi što ih je kao obvezu te zemlje Europska komisija definirala još 2019. godine.
Mediji u BiH, u međuvremenu, osuđuju hrvatsku delegaciju.
"Politički lideri Republike Hrvatske često se vole hvaliti kako su najveći prijatelji Bosne i Hercegovine, najveći lobisti za Bosnu i Hercegovinu u institucijama Evropske unije i država koja najviše podržava otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom za Bosnu i Hercegovinu", piše Klix.ba.
"Ipak, čak i ako Hrvatska lobira u EU, potezi njenog rukovodstva kao što je odbijanje sastanka sa legalnim i ustavnim Predsjedništvom Bosne i Hercegovine ne samo da su ponižavanje države nego i stvaranje jedne parodoksalne situacije.
Lideri Hrvatske ne priznaju legitimitet Željka Komšića što bi onda značilo i da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kao kolektivni šef države nema legitimitet. U tom slučaju se postavlja pitanje kako jedna država čije rukovodstvo nije legitimno može otvoriti pregovore o pristupanju EU.
Dakle hrvatski lideri ili nisu iskreni u tome da su najveća podrška BiH na putu ka EU ili ni sami ne vjeruju u svoje tumačenje legitimiteta Željka Komšića.", zaključuju.
U međuvremenu, priopćenjem je reagirala i hrvatska Vlada, donosi Jutarnji list
Prenosimo ga u cijelosti:
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski predsjednik Vlade Mark Rutte borave u radnom posjetu BiH. Cijeli posjet odvija se na inicijativu Hrvatske u cilju pružanja podrške političkim akterima u BiH za provedbu reformi radi otvaranja pristupnih pregovora. Na posljednjem sastanku Europskog vijeća u prosincu 2023. usvojen je zaključak kojim će Vijeće otvoriti pregovore s BiH slijedom izvješća Europske komisije, a koje treba biti pripremljeno najkasnije do ožujka 2024. Tijekom boravka u Sarajevu, predsjednik Vlade Plenković održava sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BiH, poglavarima vjerskih zajednica, visokim predstavnikom za BiH i predstavnicima civilnog društva.
Što se tiče sastanka s tročlanim Predsjedništvom BiH, konzistentna linija predsjednika Vlade je da se ne sastaje sa Željkom Komšićem, koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade jednako je postupio i prigodom radnih posjeta 2021. i 2023. godine - kada je održao sastanke s Vijećem ministara i Zastupničkim domom i Domom naroda PS BIH. Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik Vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup.