Rat u Ukrajini još je u punom jeku, a gotovo svakodnevno svjedočimo ratnim strahotama koje se događaju na teritoriju Ukrajine, ali i od strane samog agresora Rusije. Ratna stradanja, od materijalnog, razorene zemlje, izgubljenih materijalnih dobara sve do žrtava, utvrđivanja njihovog identiteta, civilnih i vojnih, usporedbe s dosadašnjim pravnim postupcima u zaštiti žrtava te svemu onome što se događa na marginama bojišta raspravljalo se u Interuniverzitetskom centru Dubrovnik.
Održava se konferencija na engleskom jeziku na temu “Mass atrocities and protection of victims: War in Ukraine - EU substantive criminal law and the protection of victims” u organizaciji Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kroz konferenciju strani i hrvatski studenti slušaju istaknute govornike na predavanjima i raspravljaju o aktualnom ratu u Ukrajini i srodnim temama. Studenti, podijeljeni u grupe, natječu se u debati i na taj način šire svoja znanja i govorničke vještine.
Masovna zvjerstva i zaštita žrtava u svjetlu ukrajinskih stradanja i ruske agresije odvijaju se uz sveprisutnu tehnologiju, oko svijeta koje je upereno u Ukrajinu ne filtrira informacije koje su često jednostrane, iskrivljene i izmanipulirane, s velikim utjecajem i na žrtvu i na agresora. Kao referenca za brojna istraživanja u kaznenom pravu, obrani žrtava i ljudskim pravima te identifikaciji žrtava, poslužili su genocidi u Bosni i Hercegovini, posebno Srebrenici, uz bosansko-hercegovačke predavače sa Sveučilišta u Sarajevu, Portu te Amsterdamu.
Sudionici, domaći i strani studenti kaznenog prava istražuju i diskutiraju o načinima i pravnim instrumentima kojima će odgovoriti potrebama žrtava ratnih zvjerstava. Obzirom da se radi o studentskoj seminarskoj konferenciji, studenti će se upoznati i s interdisciplinarnom perspektivom kako bi se pripremili na izazove s kojima su suočene žrtve rata, ali i pronašli mogući put za rješenje i pravnu zadovoljštinu žrtava, a na leđima svega što se događalo prije 30 godina u samom srcu Europe, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Čelni ljudi konferencije prof.dr. Ksenija Turković, prof.dr. Maja Munivrana, prof.dr. Sunčana Roksandić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Marc Engelhart sa Sveučilišta u Freiburgu i prof.dr. Mikkel Jarle Christensen iz Centra izvrsnosti za međunarodne sudove Sveučilišta u Kopenhagenu vodili su konferenciju uz brojne međunarodne stručnjake uključujući i one koji intenzivno rade u EU‘s COST Action projektu, paneuropskoj istraživačkoj mreži.
Vojnici kao žrtve rata, počinitelji zvjerstava i izvršenje kazni u Bosni i Hercegovini, presuda Visokog suda za ratne zločine u Nizozemskoj te krivica nizozemske jedinice OSCE-a u slučaju genocida u Srebrenici zauzeli su drugi dan konferencije, uz predavače sa sveučilišta u Portu, Amsterdamu te Sarajevu, i izazvali veliko zanimanje studenata.
Četvrti dan pak bio je fokusiran na izravne posljedice rata u Ukrajini – deportaciju i prisilno premještanje ukrajinske djece – zločin kojeg je počinila ruska vlast, uz predavanje Oksane Senatorove s pravnog fakulteta Yaroslaw Mudryi iz Ukrajine.
Šteta da je zbog nepredviđenih okolnosti izostalo predavanje načelnice MUP-ovog Centra za forenzična vještačenja Ivan Vučetić, Andree Ledić, koja je trebala govoriti o pronalaženju DNA i otkrivanju identiteta žrtava ratnih zvjerstava. Naime, Ledić je u veljači ove godine primila i posebno priznanje za rad Američke akademije za forenzične znanosti pod predsjedanjem dr. Laure Fulginiti, najpoznatije američke forenzičarke i ponajbolje svjetske stručnjakinje, prema kojoj je napravljena američka serija ‘Bones‘.