Ova školska godina završava 21. lipnja. Učenici će tako puna tri tjedna šestog mjeseca sjedati u školskim klupama. Vrućini usprkos. Svojevremeno su dalmatinske županije tražile da umjesto jednog tjedna zimskih praznika škola završi tjedan prije ili počne tjedan kasnije, što nije zaživjelo. Koliko bi značilo školsku godinu završiti ranije, pitali smo prosvjetne djelatnike.
Antun Vidak, međužupanijski povjerenik Sindikata Preporod, inače profesor u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, naglašava kako su ove školske godine učenički praznici podijeljeni u više dijelova, ‘što donekle ima logike i što je pohvalno ocijenjeno od struke‘. Spominje kako su često predmet prijepora zimski praznici podijeljeni u dva dijela te završetak školske godine koji ulazi u treći tjedan lipnja.
- Svjedoci smo nesnosnih gužvi tijekom turističke sezone, nepodnošljivih vrućina koje izazivanju premorenost učenika, u uvjetima kada je izuzetno teško održati visoku razinu koncentracije tijekom nastave, posebno u jednom tako osjetljivom razdoblju kao što je završetak nastavne godine. Stoga prevladava mišljenje kako sve što ulazi u mjesec lipanj nikako nije dobro, te da nastavna godina svakako treba završiti ranije, a posebno u onim županijama na jugu, poput naše, te da ubuduće treba ozbiljnije pristupiti raspravi po ovom pitanju, prvenstveno onih koji se o tome pitaju, a to su osnivači škola, Grad Dubrovnik i Dubrovačko – neretvanska županija – kaže Vidak i dodaje:
- Mišljenja sam da prilikom donošenja novog školskog kalendara svakako treba više povesti računa o regionalnim specifičnostima svake županije posebno, a ne donositi isključivo jednostrana rješenja. U svakom slučaju, prostora za raspravu ima, jer objektivno imamo puno problema.
Odluku o školskom kalendaru donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s osnivačima škola temeljem javne rasprave.
Školska godina obvezno traje najmanje 175 nastavnih dana i počinje prvi ponedjeljak mjeseca rujna, kaže ravnateljica Osnovne škole Cavtat Kate Kukuljica:
- Nije jednostavno svakome ugoditi. Mislim da mali odmori dobro dođu. Mi učitelji najbolje možemo vidjeti premor na učenicima kada nastava traje neprekidno više mjeseci. Nešto treba žrtvovati ili taj kratki zimski odmor koji i obiteljima dobro dođe ili dio ljeta od kojeg se u našem kraju živi. Ali uvijek će biti nezadovoljnih – kaže Kukuljica.
Biti u školi do 21. lipnja je ipak dugo, a zbog vrućine dolazi do zamora, pada koncentracije kod učenika. Programski je i zadano da su sadržaji koji se ostvaruju u lipnju ponavljanja, ispravke, zaključivanje.
- Najfunkcionalnije se radi u studenom, veljači i ožujku. Već u travnju počinje u učenicima nemir, a u svibnju se malobrojni ipak sjete da bi htjeli bolje ocjene i tako ukrug. U lipnju priželjkujemo odmor, a ljetne vrućine učenike vuku na more. Bilo bi lakše kada bi nastava završila tjedan ranije, može se nastojati naći bolje rješenje, ali školsku godinu svakako treba odraditi. Svaka je školska godina zahtjevna na svoj način zimi i ljeti ali učenicima treba dati mogućnosti da se kroz godinu osjećaju opušteno, a za to služe ovi zasluženi odmori – ističe ravnateljica cavtatske škole i dodaje:
- Do kalendara za sljedeću godinu ova nastavna godina završava 21. lipnja, a ako nas pogodi lipanjska vrućina bit će nam izazovno.
Ravnateljica Osnovne škole Mokošica Petra Đapić mišljenja je kako je ‘za naše područje stvarno nezgodno da škola završi tek 21. lipnja‘.
- Trudimo se do 1. lipnja sve ih ispitati, završiti gradivo, trudimo se te kreativne radionice ostaviti baš za kraj. Takve su smjernice ali nekad se ne stigne sve, jer sad su i nacionalni ispiti u ožujku, pa nam se sve nekako prolongiralo. Da se s ovih pet dana drugog dijela zimskog odmora skratilo završetak školske godine, vjerojatno bi puno značilo. Bilo bi dobro da škola završi do 10. lipnja. Ali nema inicijativa za promijeniti i korigirati nešto, svi poštujemo ono što je odlučeno – kaže Đapić i dodaje kako je biti u školi do tog datuma veliki pritisak jer unatoč vrućini učenici trebaju biti koncentrirani na zaključivanje ocjena, a osmaši i na upis u željene srednje škole.
Dok su svi učenici na drugom dijelu zimskog odmora, u Turističkoj i ugostiteljskoj školi idu na nastavu. Naime, zbog radova na obnovi i opremanju zgrade, prvi dio zimskog odmora su produžili za tjedan pa ga trenutno nadoknađuju.
Antun Perušina, ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole, smatra kako vrućina nije toliko opravdan razlog za raniji završetak školske godine jer su sve učionice klimatizirane. Kao razlog spominje ono što bi za cilj, kako kaže, imalo osigurati učenicima maksimalnu kvalitetu i korist od praktične nastave i stručne prakse.
- Bilo bi dobro da se stručna praksa koja se radi zimi jednom tjedno, akumulira i odradi ljeti kada djeca imaju više mogućnosti biti kvalitetnije uključena u rad. Zimi je puno hotela zatvoreno a oni koji rade, ne rade s kapacitetom koji pruža uvjete za stručnu praksu na vrhunskoj razini. Kad bi se rasporedom iznašao način da se kompletna stručna praksa, dakle i zimska i ljetna, odrađuje u hotelima od 15. svibnja do 15. rujna, a tijekom zime bude dio koji se radi u školi. To bi bilo jako dobro, samo što postoje organizacijske i ine otegotne okolnosti pa je to, za sad, jako teško izvesti – kaže Perušina i dodaje kako će se na kvaliteti dobiti stavljanjem u rad akademisa Garište i Vila Čingrija kroz projekt uspostave Regionalnog centra kompetentnosti Dubrovnik, gdje će učenici odrađivati praktičnu nastavu u kontroliranim uvjetima i uz mentoriranje svojih nastavnika.
Komentirajući mogućnost da se drugi dio zimskog odmora ‘ukine‘ i nadomjesti ranijim završetkom školske godine, ravnatelj TUŠ-a ističe:
- Imate dio roditelja koji zimske praznike koriste za odlazak na skijanje i nikad ne možete zadovoljiti sve, interesi su različiti. Ministarstvo mora donijeti neku odluku, a ona nikad neće biti po volji svima.