Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel optužio je Rusiju da koristi zalihe hrane kao “stealth projektil protiv zemalja u razvoju” te je okrivio Kremlj za globalnu krizu s hranom, što je moskovskog veleposlanika u UN-u potaknulo da napusti sjednicu Vijeća sigurnosti, piše Slobodna Dalmacija.
Michel je rekao da je još prije nekoliko tjedana vidio milijune tona žitarica i pšenice zaglavljene u kontejnerima i brodovima u ukrajinskoj luci Odesa zbog ruskih ratnih brodova u Crnom moru. Povrh toga, napadi Moskve na ukrajinsku prometnu infrastrukturu i skladišta blokiraju Ukrajinu da uobičajeno sije, a uskoro i obavlja žetvu. Ruske snage, povrh svega, masovno i kradu žito s područja koja su okupirali.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da bi 75 milijuna tona žitarica moglo ostati u Ukrajini do jeseni ako im se uskoro ne osiguraju protubrodske rakete za probijanje ruske crnomorske blokade. U ukrajinskim silosima već se nalazi gotovo 25 milijuna tona žitarica koje izvoznici ne mogu dostaviti kupcima zbog nemogućnosti isplovljavanja iz luka.
Putin je pokušavao trgovati otvaranjem koridora u Crnom moru za izvoz žita u zamjenu za ublažavanje zapadnih sankcija, ali je rutinski odbijen. Preostaje tek vojno rješenje problema, te se čini da će ljeto proteći u znaku borbi na moru.
Ukrajinska mornarica izvijestila je 6. lipnja da je uspjela potisnuti skupinu ruske Crnomorske flote više od 100 km od ukrajinske obale. U izvješću se navodi i da su ruske pomorske snage naknadno morale promijeniti svoju taktiku u Crnom moru te se više ne oslanjaju na obalne obrambene sustave Bal i Bastion u okupiranom Hersonu i na Krimu, nego na morsku protuzračnu obranu. Posebno su ojačali snage na strateški važnom Zmijskom otoku, a rasporedili su i dodatne protuzračne sustave S-300 na Krim.
Ukrajina i Rusija čine oko trećinu svjetskog tržišta žitarica, a prije rata očekivalo se da će Ukrajina ove godine proizvesti više od 80 milijuna tona. Nestašice su podigle cijene pšenice za više od trećine. Za govora u Kijevu Zelenski je kazao da će situacija postati još teža ako se Rusija probije dublje u istočnu regiju Donbasa. Pozvao je zapadne zemlje da Ukrajini što brže isporuče protubrodske sustave oružja, jer su oni najjače jamstvo da će svijet uskoro imati dovoljno kruha.
Govoreći nedavno na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, David Beasley, izvršni direktor programa za hranu UN-a, opisao je prijetnju gladi širom svijeta kao “savršenu oluju u savršenoj oluji.” Washington je nedavno objavio da u najmanje 14 zemalja Rusija pokušava ukrajinsko žito prodati kao svoje.
Bidenova administracija sumnjiči Moskvu da je ukrala čak 500.000 tona ukrajinskog žita, vrijednog više od 100 milijuna dolara, i ukrcala ga na brodove na anektiranom Krimu. Još 16. svibnja su ruska teretna plovila Matros Koška, Matros Pozinič i Mihail Nenašev uočena kako napuštaju luke u blizini Ukrajine, objavio je New York Times.
Vlasništvo nad svim tim žitaricama bit će teško utvrditi, ali američki dužnosnici savjetuju svjetskim zemljama da budu oprezne s jako jeftinim žitom. Mnoge afričke zemlje, međutim, nemaju taj privilegij da ga mogu odbiti: predsjednik Senegala već se sastao s Putinom prošloga tjedna kako bi osigurao redovitu opskrbu.
Ljeto bi, dakle, u Ukrajini moglo proteći u znaku krvavih bitki za svjetski kruh, a za razliku od dosadašnjih pokušaja dominacije na kopnu, u ovoj fazi bit će presudna ona na moru. Danska je već objavila da će Ukrajincima osigurati svoje projektile Harpoon. Raketne baterije danske vojske RGM-84L-4 Harpoon Block II sposobne su same gađati brodove na moru, kao i ciljeve u luci i na kopnu, a domet im je preko 300 kilometara. Osim što bi njima mogli uspostaviti izvoz žita, Ukrajina bi čak mogla ugroziti i logistički centar Crnomorske flote u Sevastopolju.
Neki mediji su već objavili snimke kako Ukrajina negdje s kopna prema moru ispaljuje napredne projektile Brimstone koje im je donirala Velika Britanija. Brimstone ima domet između 8 i 19 kilometara, ispaljuje se s kamionskog lansera, a dizajniran je da svojim sustavom navođenja i radarskim tragačem vrlo efikasno pronalazi ciljeve i eliminira neprijateljski oklop, topništvo i formacije vojnih brodova.
Osim Harpoona i Brimstonea, najave skorog slanja u Ukrajinu odnosile su se i na norveške Naval Strike projektile. Naval strike se također lansira s obale i ima domet od 250 kilometara, što bi također efikasno raščistilo ruske presretače brodova s žitom s njihove crnomorske rute.
