Avioindustrija je jedna od koronom najpogođenijih svjetskih branši: u lanjskoj je godini zračni promet na globalnoj razini pao za 65, u Hrvatskoj za 80, a u Europi za oko 70 posto. Nakon više od pet milijardi zračnih putnika u 2019. godini, lani je svijet iz ptičje perspektive gledalo tek njih oko 1,8 milijardi najhrabrijih, te onih koji putovanja nisu nikako mogli izbjeći: Covid-19 prizemljio je više ljudi nego svi ratovi u zadnjih pola stoljeća, piše Slobodna Dalmacija.
Statistike govore da su lanjski gubici u ovom sektoru, gdje su primanja i plaće i zračnog i zemaljskog osoblja tradicionalno bile pojam iznimno vrtoglavih, premašili na svjetskoj razini svotu od stotinu milijardi eura. Nimalo obećavajuće nisu ni projekcije koje slične bilance nagovještaju i u tekućoj 2021. godini. Najkatastrofičnije su, pak, stručne prognoze koje slute da do potpune normalizacije zračnog prometa u svijetu neće doći još godinama, čak i ako Zemljani na svim meridijanima i paralelama uskoro ambiciozno krenu s projektom masovnoga cijepljenja.
Zrakoplovni promet na razini iz 2019. može se očekivati tek 2024. ili 2025. godine, tvrde eksperti, i to samo pod uvjetom da cijepljenje bude učinkovito. Ljudi su posvuda masovno usvojili navike i tehnologije rada na daljinu, tako da će povratak na staro biti spor i postupan, čak i ako se opće okolnosti ubrzo krenu popravljati.
Zrakoplovne kompanije uglavnom preživljavaju na dotacijama i golemim kreditnim zaduženjima, no dokle će tako moći nitko pouzdano ne zna: troškovi se zbog epidemijskih razloga danimice gomilaju, a prihodi kontinuirano smanjuju. Mnoge su tvrtke bankrotirale, a ostale nastoje na razne načine kompenzirati gubitak klijenata.
Troškove jedne međunarodne avionske karte iz, primjerice, Australije drastično su multiplicirali protuepidemijski propisi, naročito oni o obveznoj karanteni i obveznom sigurnosnom razmaku između putnika.
Doznajemo kako je povratna avionska karta između New Yorka i Sydneya, koja je ranije koštala između 1200 i 1500 dolara, u nekim kompanijama sad dosegla iznos od čak sedam do sedam i pol tisuća. Razlog je prilično prozaičan: u „Jumbu“ ili Airbusu A-380 od 400 ili 500 sjedala kompanija sad zbog pandemijske distance ima pravo prodati tek oko 150-200 karata. U praksi se stvar svodi na to da kao putnik plaćate kartu za svoje sjedište, ali i za ona još 3-4 prazna oko vas.
Ljudi se, povrh svega, naročito boje dalekih putovanja zbog povećanog rizika od doticaja s virusom u raznim zonama svijeta, i to se još dugo zacijelo neće promijeniti.
Avioindustrija je donedavno uglavnom bila sklona ideji da se umjesto razmaka među putnicima u letačku praksu uvede potvrda o cijepljenju ili preboljelom Covidu, što bi im omogućilo bolju popunjenost. No, nakon što se proširio glas da će neke zemlje taj model implementirati i na domaćim letovima, mnoge su zrakoplovne tvrtke počele zamisli pružati otpor jer smatraju da će to obeshrabriti ljude od kraćih zračnih putovanja.
Čelnici američkih zrakoplovnih kompanija nedavno su se na tu temu čak sastali i s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, te je do daljnjega prolongirana obveza testiranja putnika na unutarameričkim letovima.
O golemoj krizi u civilnom zrakoplovstvu ne svjedoči samo drastičan pad putnika, nego i sve češći incidenti u zračnom prometu koji upućuju na (prisilnu) štednju i rezanje troškova održavanja. Samo u zadnja dva dana zabilježena su dva ozbiljna incidenta na Boeingovim zrakoplovima odmah nakon uzlijetanja: u subotu je odmah po odvajanju od piste nizozemske zračne luke u Maastrichtu izbio požar na avionu za New York.
Zapalio se jedan od četiri zrakoplovna motora, nakon čega su metalni dijelovi aviona počeli padati na naseljeno područje ozlijedivši dvije osobe, te oštetivši nekoliko automobila i kuća. U nedjelju se u SAD-u ponovio gotovo identičan događaj: nakon polijetanja iz Denvera za Havaje zapalio se motor Boeingova aviona United Airlinesa, te su njegovi komadi zasuli stambeno područje grada Broomfielda.
Oba zrakoplova su, nasreću, sigurno prizemljena, no strah od korone u zračnih je putnika podebljan još i zebnjom od posljedica mogućih rizičnih štednji na zrakoplovnoj sigurnosti, piše Slobodna Dalmacija.