Kontrolori leta diljem Hrvatske u četvrtak u 7 sati ujutro trebali bi stupiti u štrajk do ispunjenja zahtjeva, koji organizira Hrvatski strukovni sindikat kontrolora letenja (HSSKL). Do štrajka dolazi nakon neuspješnih tromjesečnih pregovora sindikata i Uprave tvrtke te neuspješnog procesa mirenja. Vodstvo sindikata je prije nekoliko dana najavilo štrajk resornom ministru prometa Olegu Butkoviću, a mogla bi ga zaustaviti jedino sudska zabrana koju je zatražila Uprava, piše Jutarnji.hr.
Eventualni štrajk usred turističke sezone prouzročit će velike gubitke domaćim aerodromima, a gubitak HKZP-a, odnosno države procjenjuje se na dva do tri milijuna kuna. Tijekom tjedna bilježi se između 2500 i 2800, a za vikend oko 3000 letova kroz hrvatski zračni prostor. Uprava HKZP-a o štrajku je već obavijestila Eurocontrol, Europsku organizaciju za sigurnost zračne plovidbe. Kako neslužbeno doznajemo, kontrolori leta obvezni su tijekom štrajka osigurati 40 posto preleta kroz hrvatski zračni prostor. Štrajk kontrolora leta rezultirao bi i velikim kaosom na domaćim aerodromima jer bi u tom slučaju bilo otkazano oko 50 posto letova.
Golemi gubici
Pregovori o novom kolektivnom ugovoru počeli su u lipnju, a Uprava tvrtke je radnicima ponudila ostanak svih prava iz postojećeg kolektivnog ugovora te povećanje plaće od dva posto. Tijekom pregovora Uprava je pristala na povećanje plaća od pet posto za sve zaposlenike plus dodatnih dva posto za kontrolore leta te im je odobreno povećanje dodatnih 30 vrsta materijalnih prava. U Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe djeluju dva sindikata: već spomenuti HSSKL, kojemu je na čelu Krešimir Rakoci, te Sindikat djelatnika HKZP-a, koji vodi Petar Šverko. Potonji sindikat je pristao na predložene uvjete Uprave i potpisao novi kolektivni ugovor, a njegov je predsjednik jučer izjavio da nema komentara na ovu situaciju. Krešimir Rakoci odbio je jučer razgovarati o štrajku te je zatražio pitanja pismenim putem, uz napomenu da je na putu i nije blizu računala pa nam može odgovoriti tek danas tijekom dana.
Reket i ucjena
Naši sugovornici tvrde kako iza štrajka stoje reket i ucjena od strane vodstva sindikata HSSKL. Podsjećaju kako protiv Rakocija i više drugih kontrolora leta policija i Državno odvjetništvo vode istragu zbog sumnje da su lažirali prijavu prebivališta. Sumnja se da su se, umjesto na stvarnim adresama u Zagrebu, prijavljivali u drugim gradovima i županijama bez prireza. Dosad je utvrđeno da je osam zaposlenika HKZP-a koji žive u Zagrebu i Samoboru bilo prijavljeno na adresi Blatuša 158 u Gvozdu u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je oslobođena prireza. Procjenjuje se kako je lažnim prijavama boravišta utajeno oko dva milijuna kuna poreznih davanja. Prema neslužbenim informacijama, istraga Državnog odvjetništva u tom je slučaju pri kraju.
Velika primanja
U Hrvatskoj je zaposleno oko 250 kontrolora leta koji su raspodijeljeni na toranjske, prilazne i oblasne kontrolore. Kako je riječ o iznimno odgovornom i stresnom poslu, njihova su primanja među najvećima u državi i unutar su pet najviše plaćenih kontrolora leta u EU. Prosječna neto plaća oblasnog kontrolora leta je 51.036 kuna, a u štrajk se odlazi jer im Uprava nije pristala povećati plaće za dodatnih 16.521 kunu. Prilazni kontrolor ima prosječnu plaću od 33.650 kuna i traži se povećanje za dodatnih 10.891 kunu. Prosječna plaća toranjskog kontrolora je 21.704 kune i traži se povećanje za dodatnih 7026 kuna. Osim toga, kako saznajemo, sindikat traži i božićnicu u iznosu mjesečne plaće te usklađivanje koeficijenata s inflacijom na godišnjoj razini. Naši sugovornici tvrde kako u pojedinačnim slučajevima materijalni zahtjevi dosežu i do 45 posto povećanja postojećih plaća te bi neki od kontrolora u slučaju prihvaćanja tih prijedloga dobili povećanje plaća za dodatnih oko 25.000 kuna. Uprava je te razloge odbila jer ih smatra nerealnima.
Kontrola zračne plovidbe je tvrtka u državnom vlasništvu koja nije na proračunu i financira se jedino od naknada od preleta aviona. Zbog pandemije korone u 2019. i 2020. godini tvrtka je pretrpjela gubitak od oko 500 milijuna kuna i te je godine završila u minusu. Zbog krize je zaposlenima plaća umanjena za 15 posto na rok od pet mjeseci i niti jedno drugo pravo iz kolektivnog ugovora nije ukinuto. Sindikat je odbio prijedlog Uprave kojim bi se oblasnim kontrolorima plaća povećala za 3623 kune, prilaznim za 2389, a toranjskim za 1541 kunu. Uz to je odbijen prijedlog povećanja regresa na 7000 kuna neto, iznos troška prijevoza do 1500 kuna i povećanje jubilarne nagrade za 50 posto te bi ona iznosila od 6000 do 33.000 kuna. Uprava je prihvatila ukupno 33 sindikalna prijedloga, među kojima su povećanje godišnjeg odmora na više od 35 radnih dana i povećanje rekreacijskog odmora kontrolora na 15 dana. Od toga bi poslodavac platio sedam dana zbrinjavanja stresa, što uključuje smještaj u hotelu s četiri zvjezdice, sistematski pregled, masaže, nutricionističke preporuke itd.