Koliko ‘teže‘ hrvatski radnici? Usporedba sa satnicama u EU je porazna, pogledajte pregled po zanimanjima. Najlošije je stanje u ovoj branši, kod nas je najbolje plaćena, no u Uniji je na dnu ljestvice

Najbolje plaćena djelatnost prošle godine u Hrvatskoj, ona u informacijama i komunikacijama s prosječnih 9584 kune, najlošije je plaćena kada se usporedi s plaćama u istim djelatnostima u cijeloj Europskoj uniji, piše Slobodna Dalmacija.

U 2021. godini bruto plaća po satu rada u informacijama i komunikacijama u Hrvatskoj je iznosila 15,9 eura i bila je najniža plaća u toj djelatnosti u cijeloj Europskoj uniji. Plaće se u informacijama i komunikacijama kreću tako od hrvatskih 15,9 eura, 16 eura u Bugarskoj i 16,6 eura u Rumunjskoj do 56,4 eura u Danskoj i 57,7 eura u Švedskoj. U Češkoj i Grčkoj iznosi 25 eura, Sloveniji 29 eura, Italiji 35,9 eura, Njemačkoj 50 eura, Austriji 54 eura...

E, Danska, Danska

Hrvatska je zemlja s najmanjim plaćama zaposlenih u djelatnostima informacija i komunikacija, konstatira se u Analitičkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema kojem po visini bruto satnica ostale djelatnosti nisu toliko loše rangirane, na samo dno Unije.

Ukupna bruto plaće satnica za industriju, građevinarstvo i usluge, isključujući javnu administraciju, obranu i obvezno socijalno osiguranje, lani je u Hrvatskoj iznosila 11,2 eura, a slabiju imaju Letonija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Zabilježene su velike razlike između zemalja članica Europske unije u iznosu bruto plaće po satu rada koja se kretala u rasponu od 7 eura u Bugarskoj i 8,5 eura u Rumunjskoj do 41,6 eura u Belgiji, 43 eura u Luksemburgu i 46,9 eura u Danskoj. U Sloveniji bruto satnica iznosi 21,1 euro, u Irskoj 33,5 eura, u Njemačkoj 37,2 eura, Austriji 37,5 eura.

Analiza Fine pokazuje da su u prošloj godini najveće plaće isplaćivane u djelatnosti informacija i komunikacija čijih je 43.999 radnika primalo prosječno po 9584 kune, što je 51 posto više od 6350 kuna prosječne plaće svih 964.742 radnika kod 144.259 poduzetnika obveznika poreza na dobit. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je lanjska prosječna plaća iznosila 7129 kuna u pravnim osobama s 1,36 milijuna zaposlenih. Gledajući po glavnim djelatnostima i statistika kaže da vode informacije i komunikacije s plaćama od 9784 kune.

Darko Tomaš/Cropix/Ilustracija

Statistika ide korak dalje te za svaku glavnu djelatnost objavljuje i plaće onih djelatnosti koje obuhvaćaju glavne djelatnosti, za njih gotovo stotinu. Tako u informacijama i komunikacijama najmanju plaću od 6488 kuna imaju zaposleni u proizvodnji filmova, videofilmova i televizijskog programa, u emitiranju programa 7618 kuna, izdavačkim djelatnostima prosječna plaća iznosi 7639 kuna, u telekomunikacijama 10.073 kune, u računalnom programiranju i savjetovanju 10.549 kuna, a u informacijskim uslužnim djelatnostima 10.652 kune. Tri najbolje plaćene djelatnosti prošle godine su prema statistici proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda s plaćom od 11.353 kune, vađenje sirove nafte i prirodnog plina s 11.334 kune i farmaceutska industrija s plaćom od 11.089 kuna.

Finini podaci kažu da je najlošija plaća prošle godine od 4994 kune bila isplaćena za 7563 ljudi u djelatnosti obrazovanja, no u obrazovanju radi više od 122 tisuća ljudi s lanjskom prosječnom plaćom od 7816 kuna, od koje su lošije 11 grupa djelatnosti od njih ukupno 19.

Fina objavljuje i obrađuje podatke poduzetnika obveznika poreza na dobit, a u njima nema podataka za banke, osiguravajuća društva i ostale financijske institucije. Zato i postoje ovolike razlike u broju zaposlenih i plaćama. Najlošije plaće po statistici od 4426 kuna imali su lani radnici u proizvodnji odjeće i zaštitari 4509 kuna.

Shutterstock

Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji za 236.151 zaposlenog, iznosila je 6525 kuna, kažu u Fini i njihovi su podaci gotovo identični onima Državnog zavoda za statistiku o lanjskoj plaći od 6566 kuna u prerađivačkoj industriji. Analiza zavoda za zapošljavanje pokazuje da se lani bruto plaća po satu rada u prerađivačkoj industriji kretala od 5,8 eura u Bugarskoj i 7,3 eura u Rumunjskoj do 44,8 eura u Belgiji i 48,5 eura u Danskoj.

Razlika, razlika

Hrvatska se sa satnicom od 10,3 eura nalazila blizu dna, lošija satnicu isplaćuje se samo u Bugarskoj i Rumunjskoj. Hrvatska satnica je znatno ispod slovenske od 20,3 eura. Austrijska bruto satnica od 39,9 eura i njemačka od 41,9 eura su četiri puta veće od hrvatske.

Iz Fine navode da je lani plaća u trgovini iznosila 6230 kuna, dok je prosjek neto plaće u građevinarstvu bio 5597 kuna. Podaci zavoda za zapošljavanje iz analitičkog biltena govore da je lani najveću bruto satnicu u građevinarstvu imala Danska i iznosila je od 43,1 euro, a najmanju od 5,6 eura Bugarska. Od hrvatske satnice od 10 eura, uz Bugarsku su bile lošije još Rumunjska i Mađarska. Slovenska satnica iznosi 17 eura, njemačka 31,4 eura, a austrijska 37,6 eura.

Analitičari zavoda za zapošljavanje kažu da su plaće građevinskih radnika u Njemačkoj znatno manje od plaća industrijskih radnika i da je vjerojatno riječ o utjecaju relativno velikog broja stranih radnika u njemačkom građevinarstvu, što je znatno povećalo ponudu rada i umanjilo plaće. 

Shutterstock