Godinu dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, kineska potpora Vladimiru Putinu otvorila je vrata Sjedinjenim Državama i partnerima na Pacifiku da ojačaju međusobno narušene odnose, a na štetu Pekinga, piše Slobodna Dalmacija.
Samo u proteklih nekoliko mjeseci Japan je obećao udvostručiti troškove obrane i nabaviti oružje dugog dometa od SAD-a, Južna Koreja je priznala da je stabilnost u Tajvanskom tjesnacu ključna za njezinu sigurnost, a Filipini razgovaraju o zajedničkim patrolama Južnokineskim morem s Australijom, Japanom i Sjedinjenim Državama – analizira CNN. Događaji su Kinu ostavili prilično izoliranom u vlastitom dvorištu jer odbija osuditi invaziju na suverenu zemlju od strane svog partnera u Moskvi, dok istovremeno održava vojni pritisak na samoupravu otoka Tajvan.
Analitičari kažu da bi se sve ove stvari vjerojatno dogodile i bez rata u Ukrajini, ali rat i kineska potpora Rusiji ubrzali su procese. Japan, zemlja koja je po svom ustavu nakon Drugog svjetskog rata ograničena na snage "samoobrane" sad će od SAD-a kupiti krstareće rakete Tomahawk, oružje koje bi moglo gađati i teritorij Kine. Danas Ukrajina, sutra istočna Azija – rekao je japanski premijer Fumio Kishida prije same odluke, detektirajući razloge toj strateškoj kupnji. Putin je nasrtajem na susjeda otvorio Pandorinu kutiju, i sad se istom ludilu sličnih despota možeš nadati na svim meridijanima. A nacija prema kojoj se Japan osjeća posebno ranjivom odavno je - Kina.
Narodnooslobodilačka vojska Kine je godinama povećavala i modernizirala svoje snage. U nedjelju je Peking objavio svoj vojni proračun za 2023. koji će se iznova povećati za 7,2%. To je prvi put u proteklom desetljeću da se stopa rasta vojnog proračuna povećala tri godine zaredom.
Kineska vladajuća Komunistička partija godinama vrši pritisak na Tajvan. Otok vidi kao dio svog teritorija unatoč tome što ga nikad nisu kontrolirali. Tamo su, međutim, njihovi ideološki neprijatelji, a kineski čelnik Xi više je puta odbio isključiti upotrebu sile u "ponovnom ujedinjenju" Tajvana s kineskim kopnom. Onako kao što je Putin odlučio ‘poništiti‘ samobitnost Ukrajine mogao bi i Xi sutra odlučiti s Tajvanom.
A u Tokiju smatraju da je mir preko Tajvanskog tjesnaca ključan za sigurnost Japana. I vodstvo u Južnoj Koreji promatra Tajvan kroz sličnu prizmu: u Seulu postoji zabrinutost da će Južna Koreja, ako američke snage budu uvučene u bilo kakav sukob s Kinom oko Tajvana, izgledati ranjivo u očima Kim Jong Una u nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji. To je dovelo do poziva Južnoj Koreji da se sve više oslanja na vlastitu obranu, uključujući pozive da nabavi vlastito nuklearno oružje.
Filipini pregovaraju sa SAD-om, Australijom i Japanom o zajedničkim patrolama u Južnom kineskom moru, gdje Kina zauzima otoke na koje Filipini također polažu pravo. Manila je prošli mjesec pristala dati Washingtonu veći i slobodniji pristup svojim vojnim objektima u arhipelagu. Kina je sama sebi bila najveći štetočina kada je riječ o Filipinima, bez obzira na to što je radila u vezi s ukrajinskim ratom, upozoravaju analitičari. Bivši predsjednik Rodrigo Duterte nije bio obožavatelj Washingtona i tražio je načine za suradnju s Pekingom, ali Kina to nikad nije stvarno cijenila. Njegov, pak, nasljednik, Ferdinand Marcos Jr., pokazao je volju surađivati s SAD-om i američkim saveznicima.
Aktualni pritisak Kine na Filipine ima posljedice i na suprotnoj strani Južnog kineskog mora, kažu analitičari. Singapur i Vijetnam postali su navodno još otvoreniji za veći američki upliv u regiji, jer ni oni ne žele da Kina dominira jugoistočnom Azijom.