Kako se ponašati u krizi koja nas očekuje, a ponovno bi mogla biti globalna? Nakon nekoliko berićetnih godina koje koincidiraju s ulaskom Hrvatske u EU i razdobljem u kojem je turizam cvjetao, pa smo pomognuti devizama povećali osobnu potrošnju i tim slijedom BDP, pandemija je zaustavila svjetsku ekonomiju i probudila inflaciju koja je u Europi najveća od 1994. godine, piše Slobodna Dalmacija.
Čim su porasle cijene energenata, a one su najviše ikada, "krešile" su režije, roba i usluge. Ima li tome kraja?
- Ima, ali tek kad pronađemo nove dobavljače. Mi sada uvozimo dvadeset posto plina iz Rusije, a to možemo nadomjestiti kupovinom plina iz Alžira, pa čak i iz Engleske ili Norveške, i na koncu povećanjem domaće proizvodnje. Najvažnije je da ne budemo i da nismo osuđeni na jednog jedinog dobavljača koji bi nas na bilo koji način ucjenjivao. Generalno gledajući, mi moramo uvoziti plin, naftu i njezine derivate jer ih nemamo u mjeri da bi bili samodostatni, ali ponavljam, zato možemo birati gdje ih kupiti i po kojim cijenama - kaže ekonomski analitičar Petar Vušković.
Za poskupljenja koja su nastupila nisu krivi Vlada i domaći trgovci, već inflacija koju smo "uvezli" iz inozemstva, a njezina stopa je sada gotovo šest posto.
- Vlada je napravila svoje smanjivanjem PDV-a na osnovne životne namirnice, gorivo i struju, međutim, HNB još nije iskoristio fiskalno monetarne instrumente koje ima na raspolaganju, a njima može utjecati na smanjivanje cijena ili njihovo stabiliziranje. Mora se paziti na to da cijena kapitala ne poraste do te mjere da to obeshrabri građane i vlasnike tvrtki kod podizanja kredita. Naime, ako banke u dovoljnoj mjeri ne kreditiraju građane i tvrtke, posljedično pada potrošnja koja inače ima veliki udio u našem BDP-u, i onda to sve, uz već prisutnu inflaciju i rat koji bjesni u Ukrajini, produbljuje ekonomsku krizu. Zato HNB mora paziti na to da kamate na kredite ne rastu jer će u konačnici pasti osobna potrošnja, a ona predstavlja i šezdeset posto hrvatskog BDP-a. Ekonomski stručnjaci iz HNB-a su na potezu, ne smiju šutke promatrati što se događa, nego činiti sve da na financijskom tržištu uspostave jedan balans koji će nam pomoći da lakše prebrodimo razdoblje koje je pred nama - veli Vušković.
Realno gledajući, vrlo je izgledna nova svjetska kriza. Kako se ponašati u tim okolnostima?
- Domaćinski. Bit ću banalan, ako ste grijali stan na 25 stupnjeva i šetali usred zime u kratkim rukavima, smanjite temperaturu na 21 ili 22. Ponašajte se racionalno jer ovo je za sve nas jedna sasvim nova situacija. Doći će i već dolazi do poremećaja u narudžbama i isporukama robe. Teško je išta naručivati unaprijed jer se uvjeti isporuke te cijene robe i usluga stalno mijenjaju. Zato neki trgovci formiraju i svoje zalihe. Udar na standard građana je evidentan jer su plaće lani rasle manje nego 2020. godine, a cijene svih proizvoda i usluga rastu. Što raditi s novcem, sa štednjom na bankama? Činjenica je da mnogi povlače novac s banaka jer gube vjeru u financijski sustav, opečeni slučajem Sberbanke koja je, nota bene, najbrže sanirana banka u povijesti. S druge strane, inflacija "jede" novac pa ga mnogi pretvaraju u nekretnine, a njihove cijene onda rastu. No, na koncu, ako kriza bude teška, gotovina će biti na cijeni. Onima koji su danas zahvaćeni ratom u Ukrajini, svakako više znači imati novac nego bilo kakvu nekretninu. Sve je, da zaključim, stvar osobne intuicije. Ukratko, treba postupati oprezno i mudro - kaže Vušković.