‘K‘O OD BRDA ODVALJENI‘: Do pandemije se najviše bolovalo od križobolje, lani ju je pretekla korona!

Radno aktivno stanovništvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije sklono odlasku na bolovanje. Područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Dubrovniku, uz Viroviticu (2.80), u 2020. godini imala je najnižu stopu bolovanja u Hrvatskoj (2.83). Prije pandemije, u 2019. godini, ta je stopa bila daleko niža od ostalih u državi (2.73).

Covid na vrhu liste

Područna služba Dubrovnik lani je zabilježila 418.040 dana privremene nesposobnosti za rad, 1.331 dnevno bolesnih i 18.962 slučajeva bolovanja. Dok su se u 'normalnim' godinama, prije tri godine, na dubrovačkom području bolovanja najčešće otvarala zbog križobolje, bolesti intervertebralnih diskova i ostalih dorzopatija, zbog prijeloma i ostalih bolesti mišićno-koštanog sustava, lani je korona učinila svoje.

- Najčešći razlog za otvaranje privremene nesposobnosti za rad (najviše slučajeva) su bolesti po MKB klasifikaciji: osobe izložene ili u kontaktu s prenosivim bolestima (samoizolacija s 2.464 slučaja), bolesti akutne infekcije gornjeg dišnog sustava (1.983 slučaja), i potvrđeni COVID-19 (1.315 slučajeva) – navode iz HZZO-a. Radi usporedbe, stopa privremene nesposobnosti za rad u Bjelovaru, Varaždinu ili Zagrebu je bila preko tri.

U Područnoj službi HZZO-a Dubrovnik najniže stope bolovanja u državi

Vojko Basic/Cropix

U 2020. godini, u Područnoj službi HZZO-a u Dubrovniku bilo je ukupno 127.167 osiguranih osoba, od toga 47.050 aktivnih osiguranika. Do pandemije se bilježio povoljniji trend kretanja broja aktivnih i ukupnih osiguranika u odnosu na državni prosjek. U PS Dubrovnik, 2019. povećan je broj aktivnih osiguranika za 5,33 posto. I dok je broj radnika koji plaćaju doprinose rastao, a broj umirovljenika stagnirao, omjer dviju skupina i dalje je nezadovoljavajući.

Rashodi za zdravstvo

Na pitanje koliko je u ime tih aktivnih osiguranika s područja koje pokriva PS Dubrovnik uplaćeno doprinosa obveznog, a koliko dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, nema odgovora.

- Pošto je HZZO jedna pravna osoba na području cijele RH, prihodi i rashodi vode se objedinjeno, a ne po ustrojstvenim jedinicama i područnim službama – objašnjavaju iz glasnogovorničke službe HZZO-a.

Uzme li se u obzir prosječan broj osiguranika i prosječan iznos uplaćenih doprinosa po osiguraniku u državi, ispada da se u ovoj županiji uplati oko 650 milijuna kuna godišnje.

Ilustracija

Nikola Vilic/Cropix

Županija ove godine u svom proračunu ima 516 milijuna kuna planiranih rashoda za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Primjerice, Opća bolnica Dubrovnika ima proračun gotovo 300 milijuna kuna, Dom zdravlja Dubrovnik 35,7 milijuna, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije 23,4 milijuna, itd.

U nedavno otkrivenoj raspravi s ministrom Berošem, ministr financija Zdravko Marić upozorava da je od njegova dolaska 2006. razlika između rashoda zdravstvenog sustava i prihoda iz doprinosa bila milijardu kuna, a razlika između prihoda i isplaćenih mirovina 12 milijardi kuna. Do danas je mirovinski sustav u deficitu državnog proračuna uvijek negdje na četiri posto BDP-a, a zdravstveni sustav, izjavio je Marić, ide najboljim smjerom da se tome približi.