Staloženi muškarac s naočalama koji je sjedio u prvom redu na ceremoniji u Kremlju dopustio si je osmijeh dok je Vladimir Putin proglašavao aneksiju četiriju okupiranih regija Ukrajine, opravdanu lažnim referendumima.
Za 60-godišnjeg Sergeja Kirijenka ovo je bio vrhunac misije koju mu je zadao Putin.
"Rusija! Rusija! Rusija!", skandirali su regionalni čelnici na događaju krajem rujna. Svi su slavili, no on je bio taj koji je odigrao glavnu ulogu u proširenju Rusije.
"Kirijenko je bio zadužen za referendume u ovim regijama, iako je njima na kraju upravljao FSB", rekla je Tatiana Stanovaja, voditeljica konzultantske tvrtke R. Politik koja se bavi analizom suvremene ruske politike.
A sada je i šef ukrajinske vojne obavještajne službe, Kirilo Budanov, u intervjuu za portal Ukrajinska Pravda izjavio kako arhitekt kremaljske politike aneksije ukrajinskih teritorija sebe vidi kao nasljednika ruskog diktatora, prenosi Jutarnji.hr.
"Kirijenko sebe vidi kao nasljednika u više ili manje mirnom prijenosu vlasti", objasnio je.
Ostali pretendenti, poput bivšeg ruskog predsjednika i sadašnjeg zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva, nemaju šanse preuzeti vodstvo nakon Putina, smatra Budanov.
Nitko ne zna paranoične Putinove planove o nasljeđivanju, ali ruski čelnik vjeruje lojalnom Kirijenku, koji je prošao filozofski put od podržavanja zapadnog liberalizma 1990-ih do sadašnjeg promicanja Putinovog autoritarizma, piše britanski Telegraph.
Tehnokrat i sljedbenik filozofa-utemeljitelja Moskovskog metodološkog kruga, koji vjeruje da se ljudi i društvo mogu programirati, morao se osloniti na pokroviteljstvo moćnijih Rusa kako bi napravio svoju karijeru.
‘Kinder surprise‘
Tadašnji predsjednik Boris Jeljcin 1998. imenovao ga je najmlađim ruskim premijerom u dobi od 35 godina na prijedlog Borisa Nemcova, zagovornika uvođenja kapitalističkog sustava u rusko gospodarstvo i jednog od najistaknutijih kritičara Putina koji je ubijen na mostu nedaleko od Kremlja 2015. godine.
U to vrijeme Kremlj je imao puno povjerenje u Nemcova i njegove ideje. Od 1991. do 1997. bio je i guverner Nižnjeg Novgoroda koji je Kirijenko zvao svojim domom, jer je tamo započeo svoju karijeru.
U svojoj knjizi "Oligarsi" iz 2002. David Hoffman opisao je Kirijenka kao "progresivnog čovjeka, ozbiljna i nezavisna duha" koji je obećao "prijeći bijesnu rijeku kako bi dovršio (liberalne) ekonomske reforme".
No to se nije dogodilo. Izgubio je posao četiri mjeseca kasnije kada je financijski slom pogodio rusko gospodarstvo i zagorčao život milijunima ljudi.
Ali Kirijenko je ipak ostavio dojam. Ruski mediji prozvali su ga "Kinder Surprise" premijerom jer je dobio posao iz vedra neba kao i zbog mlađahnih godina u kojima je postao premijer, a pojavile su se i tvrdnje o povezanosti sa Scijentološkom crkvom, što je on oštro demantirao.
Najvažnije što se dogodilo za njegovu karijeru bio je Putinov uspon.
"Putin je imenovan za šefa FSB-a tijekom Kirijenkova vrlo kratkog premijerskog razdoblja, iako to nije bila njegova odluka", objasnio je profesor Nikolaj Petrov, viši znanstveni suradnik u Chatham Houseu, nezavisnom londonskom političkom institutu.
Uzlet karijere
Čak i nakon što je izgubio posao premijera, profesionalni odnos Kirijenka i Putina je opstao. Godine 2000., kada je predsjednik želio pouzdanog izaslanika za stratešku regiju Volga, u kojoj se nalazi jedan od glavnih ruskih nuklearnih centara, imenovao je Kirijenka na to mjesto.
Pet godina kasnije Kirijenko je zaradio još jedno promaknuće - došao je na čelo Rosatoma, državne energetske korporacije koja ima ogromnu ulogu u poslovima ruske vlade. To je agencija zadužena za sve nuklearne stvari, od ruskog programa proizvodnje nuklearne energije do proizvodnje nuklearnog oružja, a na vrhu Rosatoma Kirijenko je proveo punih 11 godina.
Godine 2016. Putin je ponovno promaknuo Kirijenka u prvog zamjenika šefa predsjedničke administracije, a njegova je pozicija postala još moćnija kada je postao šef unutarnje politike. Na izborima 2018. dobio je posebno priznanje od Putina koji ga je nagradio jer mu je pomogao u oblikovanju njegove pobjedničke kampanje.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Kirijenko je djelovao kao Putinov neslužbeni izaslanik u okupiranim regijama. Videozapisi pokazuju kako pregledava štetu na Krimskom mostu i otkriva kip koji simbolizira podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu u okupiranom Mariupolju - ukrajinskom gradu koji su ruske snage uništile do temelja.
No usprkos svemu, Kirijenko nema vlastitu bazu moći niti utjecaj unutar moćnih ruskih sigurnosnih službi. Njegova bliskost s Putinom je snaga i slabost, ističe profesor Petrov.
"Sada je jak zbog svoje blizine Putinu, ali s Putinovim slabljenjem to bi se moglo promijeniti", rekao je, "On je alat, lojalan alat za svog šefa", zaključio je.