Za Andreja Plenkovića ovo je presudan trenutak. Prvi put otkako je premijer, rejting njegove ekipe u Banskim dvorima opasno se strmoglavio.
Prema istraživanju CRO Demoskop agencije Promocija plus rađenom od 1. do 3. rujna HDZ je s 27,1 posto iz kolovoza pao na 24,2 posto. To je najveći međumjesečni pad od kako je tu stranku 2016. preuzeo Plenković. Gotovo 80 posto ispitanih smatra da država ide u pogrešnom smjeru, najviše od krize Oreškovićeve vlade. Uz to, ispitanici su Vladu ocijenili najnižom ocjenom dosad u mandatu premijera Plenkovića – u rangu od jedan do pet dobili su samo 2,15, piše Slobodna Dalmacija.
Izravna je to posljedica uhićenja HDZ-ova člana Damira Škugora i otkrića “pljačke stoljeća” u Ini u kojoj je ukradena milijarda kuna. Iako je premijer od početka ukazivao da su Škugora otkrila i pravdi privela državna tijela, birači na čitav slučaj očito gledaju kao na HDZ-ov grijeh. Sa Škugorom su se slikali i Plenković, i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. A Damir Vanđelić, nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine, otkrio je da je Ćorića upozoravao da Ina gubi veliki novac. A da Ćorić na to upozorenje uopće nije reagirao. Sve je to stvorilo sliku u javnosti da Škugor milijardu kuna nije mogao ukrasti sam, bez zaštite nekog u vlasti, što je u konačnici i dovelo do pada rejtinga i HDZ-a, i Vlade, a i samog Plenkovića.
Sad je samo pitanje je li riječ tek o kratkotrajnom efektu, ili jednom od onih prijelomnih trenutaka nakon kojih sve po vladajuće krene nizbrdo. I koji u pravilu označavaju početak kraja neke vlasti.
– Riječ je o istraživanju napravljenom telefonski neposredno nakon što je otkrivena pljačka u Ini i njegovi rezultati izravna su posljedica onoga što se događalo neposredno nakon afere. Bilo je za očekivati da će HDZ nešto izgubiti. Vidimo da se HDZ-ov rejting smanjio, a da je udio neodlučnih birača narastao – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju savjetnik za politički marketing Krešimir Macan.
Istraživanje je pokazalo da je afera Ina HDZ skupo koštala, ali i da nitko u oporbi iz ove situacije nije izišao kao pobjednik. SDP sa 16,6 posto ima sličan rejting kao i u kolovozu, Možemo je treća stranka s 10,6 posto, koliko su imali i mjesec dana ranije. Most je blago narastao s 8,4 posto u kolovozu na 9,5 u rujnu.
– To je jasan indikator da u ovom trenutku nema kvalitetne oporbe. Nema nekog tko bi od ovog pada HDZ-a profitirao – pojašnjava Macan te ističe da ga ne bi iznenadilo da vrlo brzo nove teme zasjene priču o pljački u Ini.
– Živimo u izuzetno dinamičnim vremenima i lako se može dogoditi da pod pritiskom inflacije i rasta cijene energenata Škugor bude brzo zaboravljen. Jedan Obamin strateg objašnjavao je da birači nepogrešivo biraju onoga za kojeg smatraju da će im osigurati ekonomsku stabilnost. Danas je ključno pitanje kako preživjeti zimu. Svi čekaju da vide paket mjera. Tu je Plenković, kao krizni menadžer, uvijek bio jak – ocjenjuje Macan.
Svoje prijelomne trenutke imale su i prethodne Vlade. Ona Kukuriku koalicije, kojoj je na čelu bio Zoran Milanović, drastičan je pad doživjela na isteku druge godine mandata. U siječnju 2012. Milanovićevu Vladu podržavalo je 69,3 posto birača. U studenom 2014. strmoglavili su se na samo 20 posto potpore. Na naplatu su došla poskupljenja plina i struje, uhićenje SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel te prosvjed branitelja u Savskoj. Prijelomni, pak, trenutak za Vladu Jadranke Kosor bilo je USKOK-ovo otvaranje istrage protiv HDZ-a u aferi sa crnim stranačkim fondovima, kasnije poznatijom kao “Fimi Media”. Nakon toga na parlamentarnim izborima u jesen 2011. HDZ nije imao šanse.
Vlada Ivice Račana ključni pad nije doživjela niti zbog haaških optužnica protiv hrvatskih generala, niti zbog prodaje udjela u Ini mađarskom MOL-u, koliko zbog nekažnjavanja kriminala u pretvorbi i privatizaciji te konstantnih svađa unutar vladajuće koalicije. A HDZ-ovoj Vladi Zlatka Mateše s kraja devedesetih spasa nije bilo nakon što je Ankica Lepej otkrila zatajeni Tuđmanov račun u banci i nakon što je “pukla” afera s Dubrovačkom bankom. Na to se nadovezala i smrti Franje Tuđmana. HDZ nije imao šanse.
Ovoga puta, smatra dr. Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ipak treba biti oprezan s izvlačenjem dugoročnih zaključaka samo na temelju jednog istraživanja.
– U ovakvim situacijama uvijek je ključan entuzijazam i raspoloženje koje vlada među bazom stranke na vlasti. Javno mnijenje je jedna priča, no kako nešto doživljava stranačka baza druga je stvar. Ako je ona čvrsta i lojalna, i ako se u njoj nije pojavilo razočaranje, onda ih ovaj negativni trend neće ugroziti – pojašnjava Bagić, inače jedan od najboljih poznavatelja kretanja političkih trendova u Hrvatskoj. To, naglašava on, posebno vrijedi za HDZ.7
– HDZ je drukčija stranka od ostalih. Njihovi birači još od sredine devedesetih navikli su biti protiv većine. Većina društva misli da je HDZ lopovska stranka, no njihova stranačka baza misli suprotno i po tome su specifični. Birači drugih stranaka jako slušaju većinu i kad je većina protiv SDP-a, onda se i njihovi birači okrenu protiv SDP-a. Kod HDZ-a je situacija drukčija. Oni su navikli da im susjedi i prijatelji rogobore protiv HDZ-a. Jedino u situacijama kad taj pritisak naraste preko mjere, onda i oni počnu gubiti entuzijazam – analizira Bagić.
Je li ovo taj trenutak?
– Ne, moj dojam je da nije. Vlada će izići s izdašnim paketom pomoći i to će po svemu sudeći biti najveći politički trošak ove afere s Inom. Vlada će dati sve što se može dati da smanji pritisak rasta cijene energenata i utiša kritičare. To će amortizirati ove udare, a birači HDZ-a će dobiti razlog da mogu braniti svoju stranku. Bitka se vodi u birtiji, za obiteljskim ručkom, a s paketom mjera Plenković će im dati alate, odnosno municiju protiv kritika – zaključuje Bagić.