Vidoje Ristović (44), suprug voditeljice Nikoline Pišek, preminuo je iznenada u salonu za masažu. Navodno se radilo o masaži strujom, prilikom koje ga maserka nije fizički dodirivala, piše Slobodna Dalmacija.
Ovo je jedan od posljednjih slučajeva iznenadne smrti osoba u najboljim godinama. Događa se to i profesionalnim sportašima u naponu karijere na nogometnim terenima, a nedavno je tijekom šetnje preminuo i glazbenik Aki Rahimovski.
Iznenadna smrt, posebice kod mlađih, sportaša, široj javnosti poznatijih osoba, šok je ne samo za obitelj, već i za širu zajednicu, a zašto do nje dolazi i koji su rizični faktori te mogući simptomi koji eventualno najavljuju tako dramatičan kraj života, otkrila nam je prim. doc. dr. sc. Duška Glavaš, kardiologinja i voditeljica Zavoda za Intenzivnu medicinu Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Split i voditeljica Radne skupine za zatajivanje srca Hrvatskoga kardiološkog društva.
- Kod iznenadne srčane smrti (SCD) radi se o neočekivanom gubitku srčane funkcije, koju posljedično prati prestanak disanja i funkcije mozga. Obično nastupa bez prethodnih naznaka u preko 50 posto ataka, u dobi od 30-50 godine života.
Rjeđe ovom iznenadnom događaju može prethoditi pritisak u prsištu, zamaranje, gubitak svijesti. Muški spol je zastupljen dva puta češće nego ženski. Uzroci mogu biti različiti, od temeljne bolesti do "okidača" u trenutku razvoja događaja, a pokazalo se da je najučestalija "maligna" aritmija - ventrikularna fibrilacija.
Cijeli je niz rizika koji mogu prouzročiti iznenadnu smrt, ističe kardiologinja te navodi da su to: koronarne bolesti i prethodni srčani infarkt, zatajivanje srca (posebno kod snižene sistoličke funkcije lijeve klijetke), upalne bolesti (miokarditis..), dilatativna ili hipertrofična (obstruktivna) kardiomiopatija, značajna aortna stenoza, aritmije uz elektrokardiografske (EKG) promjene: ventrikularna tahikardija/ fibrilacija (posebno nakon preboljelog srčanog infarkta), produženi QT interval, WPW i Brugada sindrom, atrioventrikularni blokovi višeg stupnja, (simptomatska) bradikardija, sinkopa, kongenitalne srčane bolesti i anomalije, aneurizma aorte...
Rizik predstavljaju i ozljede - primjerice udarac u prsni koš prilikom prometnih nezgoda ili u borilačkim sportovima, zatim, poremećaji zgrušavanja, tromboembolijska bolest, dijabetes, hiperlipidemija, debljina i ostali poremećaji prehrane, poremećaji elektrolita, pušenje, dizregulirana hipertenzija (maligna hipertenzija), poremećaji disanja pri spavanju (obstruktivna i centralna sleep apnea).
Nadalje, uzrok iznenadne srčane smrti može biti i uzimanje nekih lijekova, toksina, droga, ali i udar groma ili strujni udar koji izazove malignu aritmiju, te značajni poremećaji temperature, obiteljski ili osobni podaci iznenadnog srčanog zastoja.
- U najvećem broju slučajeva SCD je povezana s neprepoznatom kardiovaskularnom (KV) ili kongenitalnim bolestima, posebno u dobnoj skupini do 35 godina, dok je iznad 35. najčešći uzrok koronarna bolest. Iz iskustva se može reći da se SCD često dogodi kod mlađih osoba prilikom timskih sportova, a kod starijih tijekom trčanja, otkriva dr. Glavaš.
Stoga Europsko i Američko kardiološko društvo preporuča kardiovaskularne preventivne preglede i edukaciju posebno za mlađe osobe koje se intenzivnije bave sportom još u vrijeme školovanja i studiranja.
Ukoliko se uoče bilo kakve naznake problema, trebali bi se uputiti kardiologu. Uz uzimanje podataka o obiteljskim i osobnim bolestima, tegobama i navikama, važno je napraviti pretrage kao što je EKG, ultrazvuk srca, ergometrija, holterEKG.
Terapijski pristup, nakon provedenog reanimacijskog postupka, ovisi o temeljnim bolestima pa se tako za koronarnu bolest rade intervencije kao što je angioplastika, kirurški zahvati-premosnice, za kongenitalne bolest dolaze u obzir intervencije, operacije, dok se kod aritmija provodi elektrokardioverzija, elektrofiziološke studije, kateterska ablacija.
Kardiologinja ističe važnost hitne intervencije.
Naime, kada se dogodi infarkt miokarda, u srcu se može stvoriti ožiljak koji povećava mogućnost ventrikularne tahikardije. Elektrofiziolog može izvršiti ablaciju žarišta aritmije, a nekad je potrebno napraviti i rekonstruktivni kirurški zahvat (uklanjanje ožiljnog tkiva) pri čemu je poželjno educirati i bolesnika i obitelj o bolesti i mogućnostima liječenja.
Kako postupiti u slučaju iznenadnog srčanog zastoja?
- Svakako, kod iznenadna srčana zastoja treba odmah primijeniti oživljavanje. Ukoliko se reagira unutar minute, preživljenje može biti 90 posto, dok stopa preživljavanja opada 10 posto svake minute. Ukoliko dođe do aresta, treba započeti reanimaciju i odmah pozvati hitnu službu, pojašnjava kardiologinja.
Automatski vanjski defibrilatori mogu pomoći, ali se liječenje svakako nastavlja u bolnici. Ipak, najvažnije je pokušati spriječiti iznenadni srčani zastoj, prepoznajući rizične faktore i bolest na vrijeme. Bitne su kontrole liječnika, uz provođenje dijagnostičkih postupaka (EKG, UZ srca, HolterEKG, koronarografija i intervencije, elektrofiziološke studije.)
Za sprečavanje iznenadne srčane smrti treba djelovati preventivno ističe dr. Glavaš, a to konkretno znači da treba prekticirati zdrave životne navike, kontrolirati vrijednosti lipida, šećera, prestati pušiti, smanjiti težinu, jesti zdravo, vježbati, liječiti šećernu bolest i ostale rizične faktore, te analizirati genetiku.
Navela je i da su nekih aktivnosti i sportova treba odreći u slučaju da se kod osobe otkrije ozbiljan rizik. Recimo, ukoliko je postavljena dijagnoza hipertrofične kardiomiopatije, savjetuje se izbjegavati natjecateljske sportove, kao i kod stenotičkih valvularnih grešaka (aortna stenoza).
Potreban je nadzor liječnika obiteljske medicine i specijalista - kardiologa i spec. sportske medicine, uz pridržavanje uputa o prevenciji i liječenju.
Odgovorila je i na pitanje u kolikom su riziku osobe kojima je ugrađen eketrostimulator- pacemaker.
- Uz ugrađen elektrostimulator (ES) svakako se ne treba upuštati u sportove u kojima postoji mogućnost udarca u prsni koš. Pacijenti sa ugrađenim elektrostimulatorima trebaju biti oprezni u kontaktu i sa različitim uređajima, zbog moguće interferencije sa ES.
Neki elektronički i bežični uređaji trebaju biti na sigurnoj udaljenosti od ES. Sve što koristi elektricitet ili prenosi bežične signale može stvarati nevidljiva elektromagnetska polja. Sigurna je upotreba sljedećih uređaja ukoliko se ne drže direktno iznad ES: bežičnih telefona, električnih brijača, ručnih masažera.
Na udaljenosti treba držati i druge električne uređaje - najmanje 15 cm od ES: mobiteli, slušalica za uši...,.; najmanje 30 cm od ES: motorna pila, kosilice za travnjak, najmanje 60 cm od ES: uređaji za zavarivanje, pogonski motori....
Od uređaja, mobitel se najučestalije koristi i može se upotrebljavati ukoliko je udaljen 15 cm od ES, treba ga nasloniti na uho suprotno od strane ES, ne treba ga držati u džepu u području prsnog koša. Ne preporuča se uporaba magnetskih uređaja, čekića.
Na koncu dr. Glavaš dodaje da podaci HZJZ-a o umrlim osobama pokazuju da su kardiovaskularne (KV) bolesti na prvom mjestu (vodeća dijagnoza-ishemična bolest srca, pa je sukladno tome za uspjeh u liječenju, neophodno educirati stanovništvo o rizičnim faktorima i time spriječiti razvoj bolesti.
Navodi da Europsko kardiološko društvo savjetuje održavanje Dana svjesnosti o pojedinim KV bolestima. Tako se tijekom svibnja obilježavaju dani hipertenzije i zatajivanja srca. U podizanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda mogu pomoći i udruge pacijenata.
Ne zaboravimo bolesti srca i krvnih žila su u porastu, posebno zatajivanje srca, koje spada u najčešće razloge hospitalizacija, pri čemu treba dodati i činjenicu da je naše stanovništvo sve starije pa uz godine idu i brojna popratna bolesna stanja koje stručnjaci nazivaju komorbiditetima.