Odnedavno se u Srbiji pojavila skupina koja se naziva Slobodarski savez slobodne Srbije - Oktobar, a koja sastavlja popise "Putinovih agenata" u Srbiji. Na svoj impozantni popis, koji se dopunjava, već su uvrstili 59 ljudi, uglavnom iz političkog, medijskog i javnog života Srbije. Kako sami kažu, oni su Tim za identificiranje Putinovih agenata u Republici Srbiji (TIPARS), a njihova priopćenja potpisuje sekretar Z. Milojević.
Oktobar je osnovan krajem studenoga 2022. godine, a predsjednik je osebujni beogradski odvjetnik Čedomir Stojković koji je samostalno u svoje ime "uveo sankcije Rusiji zbog njezina ratnog vojnog agresivnog napada na suverenu državu Ukrajinu i zbog činjenja nesumnjivih ratnih zločina u tom napadu". Iz njegova odvjetničkog ureda naveli su da "neće kupovati proizvode koji imaju porijeklo s teritorija Rusije, što osobito uključuje sve proizvode nafte i naftnih derivata", piše Jutarnji list.
Kako piše beogradski neovisni list Danas, na pitanje "je li prema zakonu dopušteno navoditi imena ljudi na ovaj način i uz koje dokaze to rade", Stojković je odgovorio da to radi jer želi "obraniti nacionalne interese Srbije koji su ugroženi dvodesetljetnim hibridnim ratom Putinova režima, u kojem se stanovništvo udaljava od vlastitih interesa i prisiljava da odluke donosi u interesu Ruske Federacije".
Stojković kaže da Oktobar radi prema Ustavu i zakonu, a "ako agenti Vladimira Putina smatraju i osjećaju da se ovim listama oni "targetiraju", onda čestitamo TIPARS timu jer on upravo i postoji da bi ih javno imenovao". Stojković je u ime udruge od ruskog veleposlanika u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka zatražio da Rusija "odmah povuče svih svojih 4036 agenata, od kojih su 27 u vladi, sedam u Predsjedništvu, 86 u Ministarstvu obrane, 64 u Ministarstvu unutarnjih poslova te 113 u Sigurnosno-informativnoj agenciji (BIA), kao i sve one koje imaju u vjerskim organizacijama".
Zadatak je udruge, kako sami navode, prokazati agente politike Vladimira Putina u politici u Republici Srbiji, u vladi Republike Srbije i administraciji te u ekonomiji, a "identifikacija Putinovih agenata provodi se na osnovi kriterija za identifikaciju koje je razvila Grupa Oktobar", stoji na njihovoj web stranici. Preciziraju da se ne radi o "ruskim", nego o Putinovim agentima, a na popisu se našlo puno poznatih imena iz srbijanske javne, političke i poslovne "elite" te mnogi profesori s beogradskog sveučilišta. Prvi na listi je šef srbijanske obavještajne zajednice BIA-e Aleksandar Vulin, što i nije neko iznenađenje jer se njega ionako smatra "proruskim igračem".
Vulin je dosad bio ministar i obrane i unutarnjih poslova i smatra se jednim od najbližih suradnika Aleksandra Vučića. Podsjetimo da je Vulin u jeku rata u Ukrajini, u kolovozu 2022., posjetio Moskvu i sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Neovisni i srpski i ruski mediji tvrdili su da su tada iz Kremlja tražili od Vučića da mu nađe neku "podobnu" funkciju, pa je dobio u ruke obavještajnu službu.
Uz imena se navode i njihova djelatnost te benefiti koje imaju od rada za Putina. Na popisu su još neka notorna imena koja ne iznenađuju, poput ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, predsjednika oporbene Narodne stranke Vuka Jeremića, jednog od nositelja Srpske liste (stranka Srba s Kosova) Milana Radoičića, šefa Srbijagasa Dušana Bajatovića, profesora povijesti Miloša Kovića, akademika Koste Čavoškog, predsjednika pokreta Oslobođenje Mlađana Đorđevića, ministra Aleksandra Martinovića, bivšeg ministra vanjskih poslova Nikole Selakovića, biznismena Bogoljuba Karića, šefa srpskih radikala i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, šefa ultranacionalističkog pokreta Dveri Boška Obradovića, episkopa Nikanora (Bogunovića), Dragane Trifković, direktorice Centra za strateške studije, te nekoliko generala, poput Radomira Radinovića, Spasoja Mučibabića i bivšeg potpukovnika KOS-a Ljubana Karana.
Na popisu je i mnogo proruskih novinara, poput Ljiljane Smajlović, urednika Happy TV-a Milomira Marića, Miodraga Zarkovića, Dejana Petra Zlatanovića, urednice srpskog Sputnika Ljubinke Milinčić i urednika beogradskih Večernjih novosti Milorada Vučelića te redatelja i nekadašnjeg vođe srpskih paravojnih formacija u vrijeme ratova u Hrvatskoj i BiH Dragoslava Bokana, piše Jutarnji list.
