Na koji se način treba uhvatiti u koštac s koronom, cijeloj je Europi, a i svijetu pokazao Island.
Mala otočna državica na krajnjem sjeveru od početka pandemije ima samo 29 smrtnih slučajeva od COVID-19. Već tjednima stopa smrtnosti im je nula, a i jedina su zemlja na karti Europske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) koja je u cijelosti obojena zelenom bojom. Zelena boja označava da je u toj zemlji manje od 25 zaraženih stanovnika na 100.000, piše Slobodna Dalmacija.
Sa samo pet novih slučajeva otkrivenih na Islandu u proteklih 14 dana, uz 20-tak slučajeva zaustavljenih na granici, epidemija je na najnižoj razini u više od pet mjeseci, a stopa incidencije najniža je u Europi.
Kako se broj novooboljelih smanjivao, Island je od sredine studenoga postupno ublažavao epidemiološke mjere u četiri faze. I dok su u većini europskih zemalja i dalje na snazi mjere lockdowna, a najveća blagodat „coffee to go“, na Islandu su još u prosincu otvoreni javni bazeni, a od Nove godine i teretane.
„Island je, kako je poznato 'zelen' i virus dolazi samo preko granice. Donose ga ljudi koji stižu na otok tražiti posao te turisti. Dnevno bi znalo doputovati oko 200 ljudi i među njima su, zahvaljujući oštrim kontrolama i testovima na COVID, identificirane osobe koje su bile zaražene koronavirusom i to britanskim sojem - kaže nam Thor M. Kapor, Hrvat koji već niz godina živi u glavnom islandskom gradu Reykjaviku.
Kako je Island ukrotio koronu?
Biti izoliran i udaljen otok u blizini Arktičkog kruga ima i svojih prednosti.
O tome kako su uspjeli, za AFP je pokušao objasniti Vidir Reynisson, glavni nadzornik Ureda nacionalnog povjerenika policije.
“Prva je stvar spremnost nacije da se pridržava svih postavljenih ograničenja. Druga je snaga i organiziranost medicinskog sustava da se nosi s pandemijom. A treća kombinacija traženja kontakata, testiranja i analize svih pozitivnih slučajeva – kaže Reynisson.
Iako gospodarstvo napreduje, a život se prilično vratio u normalu, Island je i dalje oprezan, pojačavaju ionako strogu kontrolu na granicama. Od 15. siječnja svi putnici koji dolaze u zračnu luku Keflavik, ulaznu točku za više od 98 posto ljudi koji dolaze na Island, moraju raditi dva PCR testa u razmaku od pet dana dok su u karanteni.
“Tu je naravno veliki dio zaustavljanja protoka novih sojeva u zemlju”, napominje Reynisson.
Soj virusa odrede najkasnije za dan i pol
Veliki dio njihove učinkovitosti u borbi s COVID-om pripisuje se i brzom sekvenciranju virusa. Većina svih pozitivnih testova je sekvencirana. Među njima je utvrđeno i 60 slučajeva britanske varijante virusa na granici i odmah učinkovito spriječeno njegovo daljnje širenje i izolirani kontakti. Nisu otkriveni slučajevi južnoafričkog ili brazilskog soja.
Dok smo mi u Hrvatskoj, prošli tjedan, s kašnjenjem od 20 dana saznali da je u zemlju još sredinom siječnja stigao britanski soj koronavirusa to se na Islandu ne može dogoditi. Sekvenciranje genoma se radi odmah.
Njihova biofarmaceutska tvrtka deCODE Genetics zadnjih je 10 mjeseci analizirala svaki pozitivan test korone u zemlji.
- Samo sekvenciranje traje relativno kratko, objasnio je šef Geneticsova laboratorija, Olafur Thor Magnusson. Otprilike tri sata su dovoljna da odrede soj virusa. Cijeli proces, od izoliranja DNK do sekvenciranja na Islandu traje oko dan i pol, a identificirali su preko 460 varijanti virusa.
Sekvenciranje im je primjerice pomoglo da se utvrdi povezanost između posjetitelja puba u centru Reykjavika i većine zaraza u jesenskom valu što je vlastima bio znak da zatvore barove i noćne klubove u glavnome gradu. A sekvenciranjem je utvrđen drugi soj virusa kod dvoje francuskih turista koji su izvorno pogrešno optuženi da su uzrok tog vala zaraza.
Što se tiče cjepljenja protiv COVID-a, na Islandu je, kako nam priča Thor M. Kapor, trenutno situacija jednaka kao i u ostatku Europe.
„I kod nas se cijepi s tri cjepiva, Pfizerom, Modernom i AstraZenecom. Cjepiva nema dovoljno, a AstraZenecom se cijepe samo oni ispod 65 godina. Pregovara se i s drugim proizvođačima, no za sada nije ništa dodatno dogovoreno. Dosad je cijepljeno oko pet posto stanovništva, a u pripremi je i Centar za masovno cijepljenje Laugardalshollu gdje će biti moguće cijepiti 500 ljudi u samo sat vremena – priča Kapor.
Također unatoč odličnim krivuljama zaraze koja je potpuno pod kontrolom, napominje kako su još svi na oprezu te se i dalje obavezno nose zaštitne maske, piše Slobodna Dalmacija.
Na Islandu živi 900 Hrvata!
Već smo prije pisali o Islandu, u kojem se unatoč krizi koju je izazvala epidemija koronavirusa, stanovništvo povećava iz mjeseca u mjesec zahvaljujući dolasku stranih radnika.
Njihove službe bilježe da je početkom ovog mjeseca registrirano oko 51.400 stranih državljana koji žive na Islandu. U odnosu na stanje prije godinu dana to je dvije tisuće stranaca više.
Ukupno na Islandu živi 368 620 ljudi, od kojih su 317 000 islandskih državljani, a ostali imaju druga državljanstva.
Poljaci na Islandu i dalje su najveća doseljenička grupa, iako je njihov broj pao između studenog i prosinca.
Prema službenim podacima, iz zemalja bivše Jugoslavije na Islandu je najviše Hrvata - 890. Prošli mjesec bilo ih je i više, 911. Drugi su Srbi kojih je 178, a iz Bosne i Hercegovine u ovoj otočnoj, vulkanski i geološko aktivnoj zemlji u sjevernom Atlantiku radi 84 osobe.
Zanimljiv kuriozitet je da se u islandskim registrima devet stranaca izjasnilo Jugoslavenima.