Golem novac koji je u bankama na računima i štednji građana ne znači da su svi bogataši koji stalno kukaju i plaču, nego ono što vrijedi i u ostatku svijeta: u novcu pliva šačica ljudi koja raspolaže najvećim dijelom bogatstva, a ostali mrvicama.
Kad se kompletna štednja na štednim, tekućim i žiroračunima, koja je, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) iz studenoga prošle godine, iznosila 270 milijardi kuna, ili 35,8 milijardi eura, podijeli po svakom stanovniku, ispada da svatko od nas prosječno raspolaže s 9214 eura, piše Slobodna Dalmacija.
Prosječna štednja po svakom od 343 milijuna stanovnika europodručja iznosi 26.170 eura.
Tako je prosječna štednja po stanovniku eurozone gotovo tri puta veća od prosječne štednje u Hrvatskoj. Prema podacima iz studenoga prošle godine, po stanovniku Estonije je 9810 eura prosječne štednje u bankama, Litve 9140 eura, Slovačke 8313 eura, Letonije 5713 eura, Slovenije 12.252 eura, Grčke 13.110 eura, Njemačke 37.372 eura...
To su prosjeci, a koliko taj prosjek odgovara stvarnom stanju, zna svatko za sebe, oni koji imaju manje ili više od toga, kao i oni koji nemaju ništa jer su im prihodi takvi da im nedostaje i za egzistenciju, a kamoli za štednju.
U Hrvatskoj mnogi štede, ali većina ima skromne iznose na svojim računima, a jedan posto štediša, njih 30 tisuća, raspolaže štednjom u bankama koja premašuje dva milijuna kuna, ili 280.377 eura, prosječnih uloga, a većina nema ni 250 eura ušteđevine.
Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, krajem prošle godine, govoreći o štednji u uvjetima inflacije, rekao je da prosječan ulog u Hrvatskoj za tri milijuna građana sa štednjom iznosi 57.568 kuna, ili 7640 eura.
Priča o prosjecima ima više lica pa većina štediša, prema Šošićevim podacima, njih 80 posto, ili 2,4 milijuna, ima uloge koji su prosječno manji od 14.436 kuna, ili 1916 eura, a među njima većina, 60 posto građana, ima manje od 1738 kuna, ili 231 euro štednje.
Svaki deseti štediša, njih 300 tisuća, ima prosječno po 67.386 kuna, ili 8977 eura na štednji, a 150 tisuća, ili pet posto, ima prosječne uloge od 175.848 kuna, ili 23.339 eura.
Četiri posto štediša, ili njih 120 tisuća, drži 31 posto štednje s prosječnim ulogom od 441.042 kune, ili 58.536 eura, a jedan posto štediša, njih 30 tisuća, drži 37 posto kompletne štednje u zemlji s 2,1 milijun kuna, ili 280.377 eura prosječnih uloga.
Tako pet posto štediša, onih s prosječnim ulozima od 58.536 i više eura, drži dvije trećine kompletne štednje u zemlji.
Podaci o kojima je govorio glavni ekonomist HNB-a podaci su iz proljeća 2014. godine, kada je središnja banka, na zahtjev Porezne uprave, prikupila podatke o depozitima radi simulacije učinaka uvođenja poreza na kamatu na štednju.
Od tada sličnih podataka iz HNB-a nije bilo, a prošle je jeseni Katarina Peović, saborska zastupnica, bila predložila Vladi da od središnje banke zatraži da u redovitim godišnjim ciklusima prikuplja i objavljuje podatke o koncentraciji štednje u bankama, po iznosima depozita i broju štediša. Njezin je prijedlog odbijen uz napomenu da takvo što nije potrebno jer će HNB provesti ažuriranje podataka o koncentraciji depozita rezidenata u domaćim bankama nakon završetka uvođenja eura.
Nije domaća središnja banka usamljena, ni europske statistike nisu vrelo takvih podataka. Primjerice, u EU-u je zadnji val istraživanja proveden 2017. i u njemu je HNB sudjelovao i proveo ankete o financijama i potrošnji kućanstava.
Bio je to treći val harmoniziranog istraživanja definiranog od Europske središnje banke čiji su rezultati pokazali da Hrvatska zaostaje za razvijenim i manje razvijenim zemljama premda se čini da Hrvati plivaju u novcu.
Podaci su bili prezentirani u prosjecima i medijanima. Prosjek je iznos koji se dobije kada se, primjerice, kompletna svota štednje podijeli s brojem stanovnika. Nešto bolje od prosjeka stanje oslikava medijan, koji je precizniji jer pokazuje srednju vrijednost.
Tako procijenjeni medijan štednje za hrvatska kućanstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovina svih kućanstava ima u bankama manje od te svote, a polovina ima više od 300 eura. Medijan za štednju u europodručju je 6100 eura, u Poljskoj 2800 eura, Slovačkoj 2000 eura, Sloveniji 1000 eura, Mađarskoj 900 eura...
Medijan neto bogatstva koji uključuje financijsku i realnu imovinu kućanstva iznosio je u Hrvatskoj 61.500 eura, a prosjek bogatstva po kućanstvu bio je 106.600 eura. U tom bogatstvu hrvatskih kućanstava najveći dio čini realna imovina, uglavnom nekretnine, a svega 3,5 posto financijska imovina, gotovina i štednja, osiguranja, mirovinski fondovi...
Medijan neto bogatstva za europodručje je 99.400 eura, a prosječno bogatstvo kućanstava 229.200 eura.
Prosječna vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava je 4800 eura, a medijan iznosi samo 500 eura, što znači da polovina kućanstava ima manje od 500 eura, a polovina više od toga. U Mađarskoj je taj medijan procijenjen na 1100 eura, u Sloveniji na 1400 eura, u Slovačkoj na 2800 eura te u Poljskoj na 3700 eura.
Realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto. Pritom 94 posto kućanstava posjeduje realnu imovinu, uglavnom stan u kojem živi.
Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, medijan je znatno nižih 68.900 eura, što upućuje na značajan utjecaj nejednakosti u raspodjeli. Medijan realne imovine kućanstava za europodručje gotovo je dvostruko veći i iznosi 131.000 eura.
