Imaju li kupači na Jadranu razloga za strah od morskih pasa? Prof. Soldo: Prije ćete dobiti dvaput na lutriji...; Evo kad se dogodio zadnji krvavi napad kod nas

Dvije žrtve u Egiptu, jedan krvavi napad nadomak obale New Yorka - čini se da su napadi morskih pasa ovoga ljeta sve češći. Poslije napada morskoga psa na 68-godišnju Austrijanku dok se kupala nedaleko od obale egipatskog ljetovališta Hurgade, na sličnom mjestu pronađeno je i tijelo 40-godišnje rumunjske državljanke, donosi Slobodna Dalmacija.

Spasitelj na plaži na Long Islandu, nadomak New Yorka, preživio je napad morskoga psa, ali je kupalište privremeno zatvoreno.

Ovakve vijesti rijetko su stizale s plaža u regiji, a od posljednjeg smrtonosnog napada u vodama Jadrana prošlo je skoro pola vijeka.

Alen Soldo, profesor s Odsjeka za morske studije Sveučilišta u Splitu, za BBC kaže da su u ovom trenutku veća opasnost visoke temperature koje mogu izazvati zdravstvene probleme.

 

"Često volim reći da ćete prije dobiti dva puta na lutriji tijekom jednoga tjedna, nego što ćete uopće vidjeti morskog psa u moru, tako da je strah od njih potpuno bezrazložan", kaže Soldo.

U Jadranu, kako kaže, stalno žive ili povremeno zalaze 34 vrste morskih pasa, od kojih su potencijalno opasne dugonosa i atlantska vrsta, ali za sada nije zabilježeno da su nekoga napale jer se uglavnom drže otvorenog mora.

Podaci Prirodnjačkog muzeja Floride u 2021. pokazuju da je širom svijeta bilo 137 napada morskih pasa, među kojima 11 sa smrtnim ishodom.

Smrt u Lokvi Rogoznici

U istočnome Jadranu je do sada zabilježeno deset slučajeva napada morskih pasa na ljude, pisala je ranije Slobodna Dalmacija. Zadnji smrtonosni napad dogodio se 1974. pokraj Lokve Rogoznice kod Omiša, morski pas je napao Rolfa Schneidera, Nijemca, koji je tada izgubio nogu i iskrvario na plaži.

"Posljednji napad, ali ne smrtonosni, dogodio se 2008. godine na slovenskog ribolovca koji je nosio ulovljenu ribu. Pretpostavlja se da ga je bijeli morski pas greškom napao pokušavajući oteti plijen, a ribolovac je preživio nakon što je prebačen u splitsku bolnicu", kaže profesor Soldo.

Prema podacima Instituta Plavi svijet, svim morskim psima zajednički su spori rast, kasno spolno sazrijevanje, dugi životni vijek i niska stopa reprodukcije. Poznati su i po fantastičnim čulima mirisa i vida. U ukupnom broju ribljih vrsta, morskih pasa je manje od pet posto. Drevne su vrste, a prvi put se pojavljuju prije otprilike 400 milijuna godina i trenutno ih je poznato oko 370 vrsta, od kojih je 80 ugroženo, piše Dejana Vukadinović za BBC.

Australija je jedno od najopasnijih mjesta za napad morskog psa, podaci su istraživanja Prirodnjačkog muzeja Floride. Ta država je prethodnih godina pokušavala uvesti određene preventivne mjere, što je pokrenulo novu debatu - jesu li napadi morskih pasa dovoljno veliki problem da opravdaju takve mjere?

Jedna od takvih mjera jest štit za morskoga psa, uređaj koji pušta elektromagnetni impuls da odvrati morskoga psa, a vlada Zapadne Australije ponudila je subvenciju od 140 eura svakome tko ga želi kupiti (ovo je otprilike ekvivalentno trećini cijene uređaja). S druge strane, opozicija u Zapadnoj Australiji smatra da su štitovi za većinu ljudi i dalje izuzetno skupi, čak i uz popust.

Federalna vlada Australije dobila je zadatak Instituta za oceane Sveučilišta Zapadne Australije da testira različita sredstva odvraćanja morskog psa.

Štitovi, mreže i udice

Obraćajući se medijima, profesor Shaun Collin, direktor Instituta, rekao je tada da se štit za morskoga psa pokazao kao efikasno sredstvo odvraćanja u 400 testova "istraživačkog" napada morskoga psa - u kojem se morski pas približava plijenu da procijeni što je to. Međutim, napomenuo je i da su se štitovi pokazali neefikasnim u napadima iz "zasjede", u kojima morski pas pliva velikom brzinom iz dubine videći siluetu - vjerojatno surfera.

Mreža za morske pse rastegnuta je kroz vodu u pokušaju da odvoji plivače i surfere od onoga što može nastojati da im se približi. Nije uopće nova, već se desetljećima koristi širom Australije. Vlada Novog Južnog Walesa provela je probu sa mrežom od 2015. do 2016. i u jednom aspektu ona se pokazala uspješnom - ulovila je 133 morska psa za to vrijeme.

Loša strana je što je Vladin izvještaj pokazao da je uhvaćeno 615 drugih morskih životinja, uključujući 90 ugroženih ili zaštićenih vrsta. Blizu polovine njih umrlo je nakon što su uhvaćene u mrežu. Mreže su promotori nazvali okrutnim, a aktivisti su ih presjekli.

I ova metoda je okarakterizirana kao okrutna - to je udica s mamcem okačena pod vodu i vezana za plovak na površini vode. Usidrena je za morsko dno, što znači da morski pas nema gdje otići kada uhvati mamac. Često se puca na veće morske pse, manje se oslobađa. To je bila politika provođena u Zapadnoj Australiji za vrijeme prethodne vlade te države i korištena je i u drugim australskim državama. Mnogi su dovodili u pitanje njihovu efikasnost.

I dok je australska vlada posvećena programu očuvanja populacije morskih pasa, a prijedlozi za odstrel generalno nailaze na proteste, postoji određena podrška za ciljani odstrel.

U Australiji napadi ne rastu

Postoji mnogo rješenja na stolu - ali koliko su veliki problem napadi morskoga psa u Australiji? Broj njihovih napada - uključujući smrtonosne i one bez smrtnog ishoda - porastao je tijekom prošloga vijeka, ali na način koji je u skladu s rastom populacije Australije.

Ali, koliko god da su ti incidenti strašni za sve pogođene, u Australiji u prosjeku svake godine postoji samo jedan smrtni slučaj usljed napada morskoga psa. Broj ljudi koje je ubio morski pas u australskim vodama malo se promijenio tijekom godina usprkos porastu stanovništva - i broja turista u zemlji.

Godine 1950., kada je u Australiji živjelo 8,3 milijuna ljudi, morski psi su ubili dvije osobe. Prošle godine, s populacijom većom od 24 milijuna, i dalje su bila samo dva smrtna slučaja.

John G. West, koji vodi australski dosje o napadima morskoga psa, koji izvještava o svim napadima za Društvo za zaštitu prirode Taronga, kaže da su šanse da vas morski pas ubije sada mnogo manje nego prethodnih godina.

U izvještaju iz 2011. on je rekao da je broj smrtonosnih napada pao sa 45 posto 1930-ih na 10 posto u desetljeću koje je prethodilo 2011. godini. Ali dok je ljudska populacija rasla, on ističe da je broj morskih pasa opao.

Jedna stvar se, međutim, čini sigurnom.

"Susreti s morskim psima, iako rijetki, nastavit će se događati ako ljudi nastave ulaziti u ocean profesionalno ili radi rekreacije", piše West.

Profesor Alen Soldo iz Splita kaže da je more kao i kopno.

"Ako se ne držite nekih uobičajenih pravila, sigurno se možete naći u neželjenoj situaciji. Ipak, ako pogledate što se sve događa na kopnu, onda Jadran izgleda poprilično sigurno", smatra splitski sveučilišni profesor, piše Dejana Vukadinović za BBC.