Pred nama je novi val poskupljenja bankarskih naknada vezanih uz vođenje računa, kreditne transfere, trajne naloge i druge usluge. Ta provizija koju klijenti plaćaju za vlastiti novac izdašan je bankarski prihod. Dvadeset naših banaka u pandemijskoj 2020. samo je na naknadama građanima i tvrtkama zaradilo više od 4,5 milijarde kuna, piše HRT, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Na internetskim stranicama banaka nižu se obavijesti o povećanju naknada koje klijente očekuje ove godine. Neke su banke već povećale taj namet, dok neke to najavljuju za ožujak i travanj.
Želite li podići tisuću kuna gotovine na bankomatima drugih banaka tu naknadu platit ćete od 20 do 40 kuna. Jedan je to od primjera šarolikih naknada naših banaka.
Podižu se provizije čak za isplatu gotovine u vlastitoj banci, vođenje tekućih i žiro-računa, kartično poslovanje te platne transakcije.
- Naknada za vođenje tekućeg računa za umirovljenike porasla je za jednu kunu, radi se o još nekim naknadama poput naknade za bezgotovinske naloge, za uplate na račune pravnih osoba preko naših digitalnih platformi, tzv. SEPA terećenja, kaže glasnogovornik Erste banke Dario Gabrić.
Naknade banaka često nisu utemeljene na stvarnom trošku, nego ih banke određuju proizvoljno i jednostrano.
- Povećanje naknada se temelji na povećanju troškova poslovanja, unapređenju određenih proizvoda i usluga te ulaganju znatnih sredstava u digitalizaciju poslovanja, navodi se u priopćenju Hrvatske udruge banaka.
U pandemijskoj 2020. banke su na naknadama građanima i tvrtkama zaradile 4,5 milijarde kuna, od čega su oko tri milijarde, kažu, nužni rashodi.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da banke ostvaruju relativno visoke prihode iz tih naknada i provizija, ali troškovi bankarskog sustava su u Hrvatskoj nešto veći nego u drugim zemljama i manja je konkurencija među bankama.
Naknade rastu i u Europskoj uniji stoga nadzorno tijelo za bankarstvo EBA traži djelotvorniju regulativu pa i ograničavanje njihova učestalog rasta.
- Područje naknada je sada postalo alternativni vid zarade banaka, a to je omogućeno preuzimanjem platnog prometa od strane banaka, nastao je jedan rašomon, smatra financijski stručnjak Davor Banović.
Povećane naknade vidljive su i na internetskoj stranici središnje banke, koja na to, kaže, ne može utjecati, no u ožujku će objaviti najnovije prihode banaka od naknada i provizija, javlja HRT.