U pandemiji koronavirusa je definitivno bolje biti mlad nego star, no objavljeno istraživanje u časopisu JAMA (Journal of American Medical Association) pokazuje kako je Covid i u mlađoj populaciji postao bolest od koje se najčešće umire, prenosi Slobodna Dalmacija.
Smrtnost od koronavirusa najčešće se događala u starijim dobnim skupinama, ali najveći relativni porast stope smrtnosti nije bio među onima u 60-im, 70-ima ili 80-im godinama života nego kod populacije između 25 i 44 godine. To je zato što su stope smrtnosti u ovoj dobnoj skupini bile prilično niske i godinama glavni uzrok nije primjerice bio rak, srčana bolest i druge smrtonosna oboljenja, nego nesreće ili predoziranja drogom.
Covid je te prijepandemijske postotke smrtnosti poremetio, te je prema istraživanju objavljenom u JAMI, a koje se odnosi na populaciju između 24 i 44 godine, u SAD-u ubio više ljudi nego bilo koji drugi uzrok.
Rezultati koje su dobili istraživači ruše tako rašireni narativ da je COVID-19 bolest starijih dok mladi mogu biti bezbrižni jer kod njih neće izazvati tešku kliničku sliku. Razdoblje na koje se odnosi istraživanje je od ožujka do prosinca 2020., dakle uglavnom prvi i drugi val infekcije prije početka masovnog cijepljenja.
Studija se bavila podacima iz Teksasa, (na osnovu evidencije Državnog odjela za zdravstvo Teksasa koji ima preciznu statistiku stopa smrtnosti i uzroka smrti). Budući Teksas ima raznoliku populaciju to je autorima studije omogućilo da procijene utjecaj COVID-19 na rasne i etničke grupe stanovništva.
Porast broja smrtnih slučajeva od COVID-a počinje u travnju, a dosiže vrhunac u kolovozu. U trećem tromjesečju 2020. COVID je prvi uzrok smrti među u populaciji između 25 i 44 godine u Teksasu. Najviše smrti bilo je među Hispanoamerikancima, a autori samo nagađaju zašto je to tome. Smatraju da je to vjerojatno stoga što su bili više izloženi. Primjerice zaraza se često širila među radnicima u velikim tvornicama, gdje je puno Hispoamerikanaca.