StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetUvijek ista priča

I ove godine stare nelogičnosti u školskom kalendaru: Dalmacija se još neće ‘riješiti‘ turista, a nastava će krenuti

Piše Marijana Cvrtila/sd
9. ožujka 2023. - 22:53

Novi školski kalendar – stare dvojbe. Trebaju li nam zimski praznici u dva dijela, zašto nam (pre)kasno završava školska godina – obično iza 20. lipnja kada smo već prilično zašli u turističku sezonu, zašto imamo preblizu praznike u drugom polugodištu (tjedan dana drugog dijela zimskih praznika u veljači, pa u travnju opet deset dana proljetnih praznika oko Uskrsa)?

Pitanja su to koja se ponavljaju iz godine u godinu, a tako je i sada kada je u javnu raspravu upućen najnoviji prijedlog školskog kalendara za iduću 2023./2024. godinu, piše Slobodna Dalmacija.

Slično kao i u Europi

Hrvatska prema strukturi i trajanju pojedinih praznika tijekom školske godine ne odudara previše od ostalih europskih zemalja, međutim, usporedi li se s ostalim mediteranskim zemljama, u nas školska godina počinje relativno rano, a svi znamo da još početkom rujna rijeke znojnih "furešta" plove našim obalnim krajevima.

image
Duje Klarić/ilustracijaCropix

No, Hrvatska očigledno ima problem jer godinama ne uspijeva "iskomponirati" termine školskih praznika prema geografskim područjima. Iako smo proteklih godina imali tu mogućnost – osnivači škola na lokalnoj su razini sami mogli predlagati drukčiji raspored početka i kraja školske godine, trajanja praznika i ostalog – međutim, pokazalo se kako za to nije bilo interesa, pa je sve ostalo na "rogoborenju" na prijedloge školskog kalendara koji donosi središnja prosvjetna vlast.

Naime, sada Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi kalendar za cijelu Hrvatsku s jednakim datumima za sve, a promjena nema ni u idućoj školskoj godini.

A to je šteta, jer brojne europske zemlje, pokazuju podaci iz publikacija poput one koje redovito objavljuje europska mreža o obrazovanju Eurydice Europske komisije, obilato koriste mogućnost da se za svaku regiju/pokrajinu/autonomnu zajednicu unutar pojedine zemlje slože različiti termini školskog odmora, početka i završetka školske godine sukladno njihovim regionalnim osobitostima. Uz to, naravno, što središnje vlasti propisuju obvezno trajanje nastavnih dana tijekom školske godine.

image
Nikola Vilic/Cropix

Primjerice, prema izvješću Eurydicea za 2022./2023. školsku godinu, takve različite kalendare za pojedine svoje pokrajine ili regije imaju Njemačka, Španjolska, Italija, Austrija i Švicarska, a o tome se odluka donosi na regionalnoj razini.

U Švedskoj i Norveškoj su također različiti termini školskog odmora, a odluke su na općinama. Različite datume za neke vrste praznika ovisno o zemljopisnom području ima čak i susjedna Slovenija, gdje, kao u Češkoj, Francuskoj, Poljskoj i Slovačkoj, odluke o tome donose, pak, središnje vlasti.

Europske zemlje razlikuju se i prema broju minimalnih ukupnih dana školskih praznika. Prema Eurydiceovu izvješću, učenici u većini zemalja tijekom aktualne 2022./2023. školske godine na praznicima će ukupno biti između 100 i 120 dana (u nekim varijantama u te dane uračunati su i vikendi oko praznika te državni praznici).

Hrvatska je s ukupno 113 dana praznika (zimski, ljetni, jesenski, proljetni/uskrsni i ostali praznični dani) negdje oko europskog prosjeka, s tim da sedam zemalja (Estonija, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Malta i Rumunjska) premašuje 120 dana učeničkih praznika. U Malti ih je najviše, čak 135 dana!

image
Vladimir Dugandzic/Cropix

Nema velikog predaha

Ali, dok se neki odmaraju, u šest europskih zemalja, među kojima je, zanimljivo, i Slovenija – nema velikog predaha: uz sjeverne susjede, manje od stotinu dana ukupnih praznika imaju još i učenici u Bugarskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Lihtenštajnu i Norveškoj, s tim da su na samom dnu s minimalno 87 dana ukupnog odmora đaci u Danskoj, Nizozemskoj i Norveškoj.

Također, moguće je da se u pojedinim zemljama razlikuje duljina odmora za osnovce i srednjoškolce (npr. srednjoškolci imaju više praznika od osnovaca na Cipru – pet dana više, u Portugalu – dva tjedna više, i u Irskoj – čak mjesec dana više).

Za pojedine dijelove Hrvatske, kao što smo naveli, ponajprije osnovne i srednje škole duž naše jadranske obale, velikim se problemom pokazao rani početak školske godine (ove godine to je bilo 5. rujna, a za iduću školsku godinu je prijedlog 4. rujna), kao i kasni završetak nastave – školska godina ove i iduće godine završava 21. lipnja (za maturante ranije).

Iako u Europi u osam školskih sustava nastava počinje već u kolovozu (najranije u Danskoj – 8. kolovoza), a u njih 15 već 1. rujna, usporedili smo stanje u nama susjednim ili relativno bliskim mediteranskim zemljama.

Premda i tu ima različitih iskustava, za početak navedimo kako najkasnije u novu školsku godinu u Europi općenito kreću učenici na Malti – obično je to "debelo" krajem rujna, ove školske godine u klupe su se nakon ljetnih praznika vratili tek 26. rujna. Međutim, treba reći da oni prilično kasno i odlaze na ljetne praznike, odnosno školska godina završava im tek krajem lipnja.

image
Nikola Vilic/Cropix/Cropix

U Hrvatskoj, gledajući mediteranske i susjedne zemlje, školska godina počinje doista rano: doduše, prije nas (1. rujna) u školske se klupe vraćaju mali Francuzi i Slovenci, kao i učenici iz BiH, Sjeverne Makedonije i Srbije. Međutim, u ostalim zemljama s područja Mediterana stvari su bitno drukčije: u Italiji i Španjolskoj datumi početka i završetka školske godine te rasporeda odmora razlikuju se između pojedinih geografskih područja (regija/autonomnih zajednica) unutar zemlje. U većini regija u Italiji nastavna godina počinje između 12. i 19. rujna, a završava između 3. i 10. lipnja iduće godine.

Izuzetak je regija Trentino-Južni Tirol na krajnjem sjeveru, gdje je školska godina počela 5. rujna prošle godine, a završava 16. lipnja ove godine.

Najsličniji Kataloniji

U Španjolskoj je, pak, ovisno o autonomnoj zajednici (kako se ondje zovu pokrajine) škola počinjala uglavnom između 8. i 20. rujna, međutim, treba ipak reći kako njima školska godina završava još kasnije nego nama – ovisno od pokrajine to može biti od 21. pa čak i do kraja lipnja. Nama najsličnija je Katalonija gdje je školska godina počela 5. rujna, a završava 22. lipnja.

Kasnije nego u Hrvatskoj ova je školska godina počela i u Portugalu (13. rujna, a završava različito, ovisno o uzrastu, od 7. do 30. lipnja), u Grčkoj je počela 12. rujna, a kraj je predviđen za polovicu lipnja, na Cipru su u učionicama učenici bili 12. rujna, a ostaju do 22. lipnja, u Turskoj od 12. rujna do 19. lipnja.

Uglavnom, Hrvatska svoj "ritam" praznika očigledno još traži, a kako će ih ukomponirati – sudeći prema razmimoilaženjima i različitim viđenjima koje dolaze do izražaja i u e-savjetovanju o novom školskom kalendaru – stanje će vjerojatno do daljnjega ostati zacementirano.

Šest tjedana u Danskoj, 10-12 u Hrvatskoj

Kada je u pitanju duljina ljetnih praznika, Hrvatska je pri vrhu europskih zemalja, ali ne i na vodećim pozicijama. U Europi ljetni praznici uglavnom počinju između kraja svibnja i druge polovice srpnja, a učenici u ljetnim blagodatima uživaju u prosjeku između devet i 12 tjedana. Najmanje su, izgleda, oni potrebni sjevernjacima: samo šest tjedana ljetnog odmora imaju đaci u Danskoj, u nekim njemačkim pokrajinama, Nizozemskoj, nekim švicarskim kantonima i Lihtenštajnu. Nasuprot tome, učenici su na praznicima 13 tjedana u većini talijanskih regija, Latviji i Malti, a više od 12 tjedana u ljetnim čarima uživaju i učenici iz Turske, Grčke, Portugala i Irske. Hrvatska je u skupini zemalja gdje ljetni odmor traje između 10 i 12 tjedana, i to u društvu sa Španjolskom, Estonijom, Ciprom, većinom zemalja bivše države, Rumunjskom, Bugarskom…

Početak 4. rujna, kraj 21. lipnja

Prema prijedlogu najnovijeg školskog kalendara za 2023./2024. školsku godinu, koji će u javnoj raspravi biti sve do kraja ožujka, nema velikih promjena kada je u pitanju duljina i raspored praznika. Školska godina bi trebala početi u cijeloj zemlji 4. rujna i završiti 21. lipnja iduće godine (za maturante, doduše, znatno ranije 17. svibnja). Na prvi odmor učenici odlaze u jesenskom terminu (od 2. do 3. studenoga, spaja se s blagdanom Svih svetih, a na nastavu se vraćaju 6. studenoga). Zimski praznici ponovno se organiziraju u dva dijela: prvi dio počinje na blagdan Badnjaka, dok je povratak na nastavu predviđen 8. siječnja iduće godine. Drugi dio zimskih praznika bit će u tjednu od 19. do 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače iduće godine. Proljetni praznici oko blagdana Uskrsa planirani su od 28. ožujka do 5. travnja iduće godine, a povratak na nastavu je 8. travnja iduće godine.

image
Ivo Ravlic/Cropix/Cropix
05. studeni 2024 14:52