StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPORAŽAVAJUĆA STATISTIKA

Hrvatska ima stopu samoubojstava veću i od europskog i od svjetskog prosjeka: ‘Sramotno je što nemamo strategiju sprječavanja suicida‘; Evo kako dobiti pomoć

Piše PSD
15. veljače 2022. - 19:20

U Hrvatskoj si je u 2020. godini život oduzelo 566 ljudi, jednako kao i godinu ranije, izvijestili su iz MUP-a. Podaci za 2021. još su u obradi, donosi Slobodna Dalmacija.

Iako je u Hrvatskoj od 1999. prisutan pad stope samoubojstava, i dalje je riječ o brojci koja je iznad prosjeka Europske unije. Gotovo dvostruko više ljudi umre od samoubojstva nego primjerice u prometnim nesrećama.

- Sramotno je da Hrvatska nema strategiju sprječavanja samoubojstava, iako ima veće stope samoubojstava i od svjetskog i od europskog prosjeka - ističe za H-Alter Tin Pongrac, predsjednik udruge za širenje svijesti o problemu suicida i depresije "Životna linija".

- Mentalno zdravlje bi trebalo imati mjesto u svim aspektima društva. Danas se na to gleda kao da je psihijatrija geto izvan kojeg su svi ostali zdravi. To nije tako - kaže pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče prim. dr. sc. Sanja Martić-Biočina.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako se ovaj ozbiljan problem javnog zdravlja može prevenirati pravovremenim intervencijama, a za to je "nužna sveobuhvatna multisektorska strategija prevencije samoubojstava".

Neke zemlje Europske unije imaju takve strategije i one donose rezultate. Iz "Životne linije" tu ističu primjer Austrije čija strategija kroz čak 70 različitih aktivnosti utječe na smanjenje broja ljudi koji su oduzmu život.

image
Broj samoubojstava po državama
Screenshot

- To je stvarno sveobuhvatno, od toga da se postavljaju zaštitne ograde na visoke zgrade i mostove s kojih bi osoba potencijalno mogla skočiti, pojačava kontrola oružja i lijekova, razvijaju oblici direktne pomoći poput linija za suicidalne osobe, radi se na širenju svijesti, financiraju istraživanja. Neke od tih mjera su skupe, ali Hrvatska bi ih morala uvoditi malo po malo - kaže Pongrac, koji smatra da bi Hrvatska trebala dobiti i Nacionalni centar za prevenciju suicida koji bi koordinirao sve napore.

Tako primjerice ističe kako u Švedskoj čak 50 institucija sudjeluje u prevenciji samoubojstava, a u Norveškoj su provedbom nacionalne strategije značajno smanjili broj samoubojstava.

- Brojke su u Hrvatskoj i dalje velike. Ne znamo kakva je situacija za prošlu pandemijsku godinu sa stopom samoubojstava jer još čekamo statistiku MUP-a, ali znamo da je došlo do porasta problema s mentalnim zdravljem, pojačane anksioznosti, depresije i slično. I nama se u udrugu primjetno više ljudi javlja. Dobro je da je porasla svijest o važnosti mentalnog zdravlja, da to nije šala - dodaje Pongrac.

Što se tiče brige za mentalno zdravlje Hrvatska se tu također nije iskazala. Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje 2020-2030., iako je trebala biti u provedbi već dvije godine, je i dalje na čekanju, o čemu je H-Alter već pisao.

- Sigurno da veza između samoubojstava i mentalnog zdravlja postoji. Pitanja o suicidalnim mislima ili namjerama postavimo svakom čovjeku koji dođe kod nas na liječenje. To je nešto što nas najviše brine - rekla je pročelnica Martić-Biočina.

image
Samoubojstva i pokušaji samoubojstva

Iako postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na to da osoba donese odluku da okonča život, depresija i teške emocionalne krize su faktori koji su često presudni.

- To nije nešto zadano i tim se ljudima može pomoći. Mi se zalažemo za pristup koji uključuje i lijekove i psihoterapiju. Dok je dostupnost lijekova preko zdravstvenog sustava zadovoljavajuća, do psihoterapije je jako teško doći preko uputnice. Ako se financira fizioterapija, mora se financirati i psihoterapija, to nije ništa manje važno nego je doslovno pitanje života i smrti - ističe Pongrac.

Martić-Biočina ističe pak kako se osobe u krizi mogu u svakom trenutku javiti hitnim zdravstvenim službama, no kako čak polovica osoba koje počine samoubojstvo nikad ne potraži pomoć niti je okolina svjesna što se s njima događa.

- Ovo je veliki javnozdravstveni problem. Za prvu pomoć ljudima se nude opcije, no stigma je veliki razlog zašto se ta pomoć ne traži. Često čak i obitelj i prijatelji nesvjesno banaliziraju temu, ohrabruju osobu s 'možeš ti to' i slično. Jako je bitno da se ove teme otvaraju, da se o njima razgovara, no bitno je slušati, a ne davati savjete iz vlastitog iskustva. Depresija je primjerice stanje koje se ne vidi uvijek izvana, često je puno gore iznutra od onoga što se vidi na van. Ako ljudi ikako pristaju i žele pomoć, treba ih u tome ohrabriti - ističe Martić-Biočina.

image
Udio u broju samoubojstava s obzirom na spol

Izolacije i pandemijske mjere stvorile su nove izazove za mentalno zdravlje pa su tako na Zavodu u zadnje dvije godine primijetili 20 do 30 posto povećanje broja ljudi koji traže pomoć.

- Primjećuje se zamor ljudi, nedostaje nam raznolikosti života. Puno ljudi se povuklo u sebe i plaćamo cijenu za to. Sustav je spor i neke stvari su se mogle bolje napraviti, no ipak su i neke dobre stvari proizašle iz svega. Mi smo jako napredovali u online radu pa je sada pomoć dostupna i ljudima koji je prije nisu mogli dobiti, radimo s ljudima s otoka Brača, Korčule, iz nekih malih mjesta - kaže Martić-Biočina.

Samoubojstva i nadalje češće čine muškarci i to u 79,3 % slučajeva te se u najvećem postotku radi o osobama starijim od 65 godina, a potom starosti između 36 do 50 godina, ističu iz MUP-a u podacima za 2020. godinu.

Na svjetskoj razini godišnje se počini 700 tisuća samoubojstava, to je jedna od sto smrti. Više ljudi umre od samoubojstva nego od primjerice malarije, HIV-a ili ratova. Prema Ciljevima održivog razvoja UN-s SDG plan je smanjiti tu brojku za trećinu do 2030. No, da bi se cilj ispunio potrebno je znatno pojačati napore za smanjenjem broja samoubojstava, ističe WHO. Samo 38 država svijeta zasad ima strategiju za sprječavanje samoubojstava.

Hrvatska nije među njima, no od listopada sudjeluje u provedbi EU Joint Action projekta ImpleMENTAL čime se između ostaloga, obvezala implementirati u svoju praksu smjernice i alate za prevenciju samoubojstava, kažu iz Ministarstva zdravstva.

image
Broj samoubojstava u odnosu na dob
Screenshot

Strateški okvir za zaštitu mentalnog zdravlja 2022.-2030. uskoro bi se trebao naći u javnoj raspravi, te se započelo s izradom više akcijskih planova – za uspostavu zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, za rano otkrivanje mentalnih poremećaja, za prevencije mentalnih poremećaja, za krizne situacije i psihotraumu te za promicanje i unapređenje mentalnog zdravlja.

- Smjernice i alati za prevenciju samoubojstava bit će dio akcijskih planova, poglavito akcijskih planova za rano otkrivanje mentalnih poremećaja, kroz koje se planira uvođenje oportunističkih probira na rizike mentalnog zdravlja uključujući i rizike za suicid - odgovorili su iz Ministarstva na upit portala H-Alter.

No, dok Ministarstvo najavljuje da će strategija koja se bavi mentalnim zdravljem "uskoro", iz udruge koja se svakodnevno susreće s ljudima u riziku smatraju da je sve ovo presporo u situaciji kada se u Hrvatskoj na dnevnoj razini izgube gotovo dva ljudska života te da "tako važan dokument mora imati prioritet".

Destigmatizacija mentalnih teškoća ostaje pak posao cijeloga društva.

- Mentalno zdravlje bi trebalo imati mjesto u svim aspektima društva, pripadati društvu. Danas se na to gleda kao da je psihijatrija jedan geto izvan kojega su svi ostali zdravi. To nije tako. Moramo razvijati odnose koji se temelje na stvarnom povezivanju kako bismo se bolje razumjeli. Onda bi i odnos prema simptomima kada se pojave, bio sasvim drugačiji - zaključuje Martić-Biočina za H-Alter.

Kako dobiti pomoć u Hrvatskoj?

Kako bi skrb za mentalno zdravlje bila što dostupnija građanima, u svim županijskim zavodima za javno zdravstvo postoje službe za mentalno zdravlje u kojima djeluju psihijatrijski timovi sastavljeni od liječnika psihijatra, psihologa i medicinske sestre/tehničara. Službe, odnosno timovi za zaštitu mentalnog zdravlja u zavodima za javno zdravstvo su plaćeni od strane HZZO-a, dakle za građane su njihove usluge besplatne te su usluge dostupne svakome, bez uputnice. Telefoni na koje se mogu zakazati termini, ili, po potrebi, dobiti psihološka pomoć dostupni su na svim web stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo. Ukupno na razini Hrvatske postoji 49 takvih timova. Uz to, u pojedinim domovima zdravlja postoji posebno organizirana djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, odnosno psihijatrijska skrb te postoje dostupne telefonske linije za krizna stanja koje su otvorene 24h“, kažu iz Ministarstva zdravstva.

28. prosinac 2024 08:40