Hoćemo li već za godinu dana trebati nova cjepiva? Dio svjetskih znanstvenika ima mračnu prognozu: Sadašnja gube utrku s novim sojevima korone...

Svijet ima manje od godinu dana prije nego što cjepiva prve generacije protiv covida-19 postanu posve neučinkovita, tvrde ugledni svjetski epidemiolozi i virolozi. Nejednaka procijepljenost stanovništva na planetu – o kojoj svjedočimo i u vlastitoj zemlji – dovoditi će do sve većega broja virusnih mutacija, a to će vrlo negativno utjecati na zaštitu koju nam zasad daju postojeća cjepiva, kao i preboljenje koronavirusne bolesti, piše Slobodna Dalmacija.

Mračna prognoza o samo godinu dana predaha koju nam daju postojeća cjepiva nije stav nikakvih epidemioloških paranoika, nego čak dvije trećine najuglednijih eksperata i znanstvenika iz 28 država – javlja londonski Guardian. Dvije trećine od njih 77 misli tako, a preostala trećina još je pesimističnija i drži da do novih i opakijih sojeva imamo samo devet mjeseci ili manje!

Stalna niska procijepljenost u mnogim zemljama povećati će vjerojatnost pojave mutacija posve otpornih na cjepivo, reklo je 88 ispitanika među znanstvenicima koji rade u poznatim i uglednim institucijama poput Johns Hopkins-a, Sveučilišta Yale, Imperial College-a, London School of Hygiene& Tropical Medicine ili Sveučilišta u Edinburghu.

“Nove mutacije nastaju svaki dan. Ponekad pronađu nišu koja ih čini sposobnijim od njihovih prethodnika. Ove inačice bolesti mogle bi učinkovitije prenositi i izbjegavati imunološki odgovor čovjeka na prethodne sojeve ”, izjavio je Gregg Gonsalves,  profesor epidemiologije na Sveučilištu Yale. Ako se ne procijepi cijeli svijet, igralište za virus, po njegovu mišljenju, ostaje širom otvoreno za sve više i više mutacija koje će iziskivati puno jača cjepiva.

Prema riječima ovoga epidemiologa, i oni cijepljeni će se ubrzo morati cijepiti ponovno, a u tome bi značajnu ulogu mogla odigrati mRNA cjepiva poput Pfizera i Moderne. Ona se puno brže od ostalih – u roku od par tjedana ili mjeseci - mogu prilagoditi novim varijantama virusa. Njihova ključna mana je, međutim, u nedostupnosti i skupoći, što jako umanjuje mogućnost da do njih dođu najsiromašniji.

Hrvatska ne spada među puku sirotinju, pa do ovih cjepiva teško dolazi. I iz tog razloga, među ostalim, dosad ni jednom dozom nije cijepljeno ni devet posto naše populacije. Velika Britanija i SAD već su cijepile četvrtinu stanovništva makar jednom dozom, a povrh toga imaju još stotine milijuna doza u zalihama. Južnoafrička republika ili Tajland, međutim, još nisu cijepile niti jedan posto svog stanovništva. Covax, globalna inicijativa za opskrbu siromašnih zemalja cjepivom, trebala bi do kraja ove godine opskrbiti ove zemlje vakcinom za samo 27 posto populacije, što je daleko ispod praga od 70 posto za stjecanje kolektivnog imuniteta.

Brojne siromašne i manje siromašne države imaju plan cijepiti svoju odraslu populaciju do ljeta, ali to će se malo gdje u svijetu ostvariti, premda je selektivno cijepljenje samo nekih područja i slojeva populacije na planetu izuzetno opasno zbog razvoja mutacija. Globalna utrka s virusom hitno treba i jedinstven globalni ritam, mislimo li ne dopustiti da nas opaka bolest nadigra, piše Slobodna Dalmacija.