Finska bi mogla stacionirati nuklearno oružje NATO-a unutar radijusa od 965 kilometara od Moskve, iako su dužnosnici rekli za Newsweek da je taj potez zasad malo vjerojatan.
Bilo je nagađanja da Finska oklijeva ugostiti nuklearno oružje ili stalne postrojbe NATO-a na svojom teritoriju te da bi mogla tražiti jamstva da to neće biti slučaj. Premijerka Sanna Marin rekla je ranije ove godine da NATO nema interesa za baze ili raspoređivanje nuklearnog oružja u toj zemlji. Ali, na inauguralnom Helsinškom sigurnosnom forumu prošlog vikenda u glavnom gradu Finske, predsjednik Niinisto je rekao: "Finska želi postati članica NATO-a, točka. Ništa više, ništa manje. Nemamo nikakvih posebnih zahtjeva ili rezervi koje bismo postavljali kao preduvjete za naše članstvo."
Ova izjava teoretski otvara mogućnost za postavljanje nuklearnog oružja NATO-a u Finskoj, a pritom treba uzeti u obzir da je južna granica zemlje udaljena manje od tisuću kilometara od Moskve, donosi Slobodna Dalmacija.
NATO-ovo nuklearno odvraćanje
Finska i Švedska trebale bi uskoro postati 31. i 32. članice NATO-a - čeka se još ratifikacija u mađarskom i turskom parlamentu, za što dužnosnici vjeruju da će se dogoditi u nadolazećim mjesecima.
Zajedničkom odlukom o pristupanju transatlantskom savezu okončana je desetljećima duga politika vojne neutralnosti u Helsinkiju i Stockholmu. To je povijesni strateški neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je posljedica invazije na Ukrajinu koju je pokrenuo.
Ovo dvostruko pristupanje preobrazit će geostratešku situaciju u sjevernoj Europi. Baltičko more postat će ono što su neki promatrači nazvali "jezerom NATO-a", dok će finsko-ruska granica duga 1300 kilometara postati nova linija razdvajanja NATO-a i Ruske Federacije.
Pitanje članstva gotovo je riješeno, ali pitanje hoće li dvije skandinavske države imati i nuklearno oružje nije, iako sve uključene strane sugeriraju da je to malo vjerojatno.
Trenutačno se sredstva nuklearnog odvraćanja nalaze u tri NATO-ove nuklearne silama - SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj - te u bazama u nenuklearnim državama: Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Nijedna zemlja koja se pridružila savezu od raspada Sovjetskog Saveza ne posjeduje nuklearno oružje.
Rusija ima nekoliko nuklearnih baza u blizini finske granice. To uključuje interkontinentalne balističke rakete smještene u Vipolzovu, oko 489 kilometara od granice, i nekoliko nuklearno podmorničkih baza unutar 240 milja od granice u Barentsovom moru.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je u svibnju da savez nije pokazao želju postaviti takvo oružje na finski teritorij. "Nitko nam neće doći da nam nametne nuklearno oružje ili stalne baze ako ih mi ne želimo", rekala je Marin u Rimu. "Ne čini mi se da uopće postoji interes za raspoređivanje nuklearnog oružja ili otvaranje NATO baza u Finskoj."
Čini se da se to zasad nije promijenilo, prema tvrdnjama dužnosnika NATO-a i Finske za Newsweek prošlog vikenda u Helsinkiju, iako nisu ni isključili tu mogućnost.
"To je više teoretska rasprava", rekao je Kai Sauer, državni podtajnik za vanjsku i sigurnosnu politiku u finskom Ministarstvu vanjskih poslova. "Prema mojim saznanjima, niti jednoj od takozvanih ‘novih‘ članica NATO-a zapravo nije ponuđeno nuklearno oružje."
Sauer je dodao: "Mislim da je jučerašnjim govorom predsjednik sasvim jasno dao do znanja da je ‘bez rezervi‘ dobra smjernica u situaciji u kojoj je sigurnosno okruženje prilično nestabilno. Zašto bismo ograničili bilo koju od mogućih opcija? Ne kažem da smo previše oduševljeni mogućnošću da dobijemo nuklearno oružje. Ali, to je na kraju politička odluka, a mi još nismo u fazi u kojoj smo članica. Tako da ćemo još vidjeti."
Finska ulaže u obranu ‘za nove vrste prijetnji‘
Ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto rekao je za Newsweek da su prioriteti Helsinkija njegove konvencionalne snage, koje će odmah po pristupanju biti među najvećima i najbolje opremljenima u savezu. "Imamo vrlo jaku nacionalnu vojsku", rekao je Haavisto. "Mi smo ljudi koji su jako orijentirani na sigurnost; mislim da jedini u Europi još gradimo atomska skloništa i među zadnjima koji imaju obvezni vojni rok i novačenje."
Ministar vanjskih poslova istaknuo je i nedavni finski ugovor vrijedan 10 milijardi dolara za kupnju 64 borbena zrakoplova Lockheed F-35 od SAD-a, dodavši: "Ulagali smo u obranu, u našu vojsku... moramo biti spremni na nove vrste prijetnji."
Haavisto je sugerirao da Finska, kao i druge nedavno nove članice, vjerojatno neće biti zamoljena da stacioniranje NATO-ovih sredstava za nuklearno odvraćanje. "Kada pogledate zemlje koje imaju nuklearno oružje, one imaju vrlo restriktivne politike o tome kako postupati s njim", rekao je.
James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za nove sigurnosne izazove, naglasio je da je "trenutačni prioritet proći kroz proces pristupanja; postoje stvari koje se mogu dogoditi tek kada ove dvije zemlje postanu članice", objasnio je.