Vladin paket mjera, "težak" 4,8 milijardi kuna, koji bi trebao ublažiti poskupljenja i pomoći građanima i poduzetnicima startat će prvog dana travnja, kada bi električna energija trebala poskupjeti najviše 9,6 posto, a plin 20 posto, piše Slobodna Dalmacija.
U paketu su mjere kojima će se limitirati cijena struje i plina, set smanjenja stopa PDV-a, vaučeri za socijalno ugrožene, jednokratne naknade umirovljenicima i potpore poduzetnicima...
Premijer Andrej Plenković objasnio je da bi udarac na standard građana bio bez Vladinih mjera velik, struja bi poskupjela od travnja 23 posto, a plin 79 posto. Ovako će Hrvatska elektroprivreda ponijeti dio tereta iz paketa Vladinih mjera te će se ograničavanjem naknada limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto i rasteretiti kućanstva za oko 460 milijuna kuna.
Ujednačen namet
Premijer je na primjeru obitelji s godišnjom potrošnjom električne energije od 3400 kuna objasnio kako bi bez Vladinih mjera toj obitelji godišnji trošak skočio za 782 kune, na 4189 kuna, a s mjerama će taj udarac iznositi godišnje 325 kuna, te će s 3400 kuna sadašnjega godišnjeg troška električne energije skuplja struja donijeti kućanstvu iz premijerove računice potrošak od 3725 kuna. Trenutačni mjesečni trošak iz primjera koji je dao premijer je 283 kune, a s Vladinim mjerama popet će se na 310 kuna.
Ostalim je energentima koji se sada oporezuju s 25 posto PDV-a Vlada odlučila taj namet ujednačiti s onim na struju, koja se oporezuje s 13 posto PDV-a, pa će tako od travnja stopom od 13 posto biti oporezivani plin, toplinska energija, peleti, briketi i ogrjevno drvo.
Iznimno, plin će od travnja ove godine pa sve do kraja ožujka iduće godine biti na najnižoj poreznoj stopi od pet posto, kako bi se ublažilo poskupljenje. Osim toga, Vlada je pripremila za kućanstva koja koriste plin još jednu potporu od 10 lipa po kW/h pa se tako, s najnižom poreznom stopom i potporom, cijene plina koje trenutačno po kilovatsatu iznose 0,326 kuna ograničavaju na 0,382 kune od travnja. Za mikro, male i srednje poduzetnike Vlada je pripremila potporu od 15 lipa po kilovatsatu, koju će ostvarivati vaučerima za koje će se prijavljivati Hamag-Bicro.
Uz to, premijer je najavio i smanjenje stope PDV-a na hranu pa će stopa tog nameta od 13 posto pasti na pet posto za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, ulja i masti, dječju hranu, na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi), a maslac i margarin će se oporezivati s pet posto PDV-a umjesto sadašnjih 25 posto. Stopa PDV-a kojom se oporezuju higijenski ulošci i tamponi bit će snižena s 25 na 13 posto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe na pet posto.
Snižavanje PDV-a je mjera oko čijih se rezultata najviše strahuje. I prije se događalo da sniženje poreza zaobiđe cijene i ne pretoči se u jeftinije proizvode. Ako je suditi po onome što je rečeno na predstavljanju mjera, Vlada će pratiti kretanje cijena i nije isključena mogućnost da će se objavljivati imena onih koji ne budu spustili cijene.
Inflacijska atmosfera
Slično nam je kazao i ekonomski analitičar dr. Petar Vušković, koji ističe da su antiinflacijske mjere očekivane i da je Vlada odlučila preko PDV-a smanjiti ubrzanu inflaciju.
– Kod cijene energenata gdje država ima monopol, efekte smanjivanja cijene građani će direktno osjetiti. Što se tiče smanjivanja PDV-a na hranu i higijenske potrepštine, nisam siguran da će tu uspjeti. Pitanje je koliko će trgovci biti solidarni i socijalno osjetljivi prema građanima. Umjesto da smanje cijene u trgovinama, mislim da će slijediti svoj oportuni interes te razliku zadržati na konto svojih prihoda, a poslije i dobiti.
Vrlo je smanjivati cijene kada imate inflacijsku atmosferu. Upravo smo ušli u tu fazu kada se smatra da je opravdano dizanje cijena bez obzira na to što za to nema ekonomske podloge. Zato sam i govorio da je trebalo inflaciju smanjivati ranije, kad je bila do tri posto. Trebalo je djelovati preventivno, a sada moramo djelovati korektivno – kaže dr. Vušković, koji strahuje da će antiinflacijske mjere donijeti tek polovičan uspjeh.
Objašnjava da se stabilizacija cijena očekuje tek u drugoj polovini godine, i to pod uvjetom da naša ekonomija izbjegne sve vanjske rizike, kakvi su prijetnja rata Ukrajine i Rusije, novi sojevi virusa, kibernetički napadi velikih multinacionalnih kompanija koje kotiraju na svjetskim burzama...
Sindikati također strahuju od toga hoće li se niži PDV pretočiti u niže cijene. Čelni ljudi Saveza samostalnih sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata zadovoljni su Vladinim mjerama, ali ukazuju na to da je spuštanje PDV-a na prehrambene artikle prepušteno "dobroj vjeri" onih proizvođača koji su podizali cijene. Ne bi se protivili crnim listama za one koji ne spuste cijene...
Zašto čekati travanj?
Iz udruge Glas poduzetnika zadovoljni su paketom mjera i što se prihvatio njihov prijedlog za snižavanje PDV-a na plin na pet posto. Nije im jasno zašto mjere stupaju na snagu tek u travnju jer će do tada mnogi poduzetnici zbog poskupljenja biti na koljenima.
– Val poskupljenja poduzetnici već osjećaju jer plaćaju pa i tri puta veću cijenu plina, a praktički je poskupjelo sve, od hrane, građevinskog materijala pa do cijene rada. Poduzetništvo je već na udaru, te ako se prvenstveno njima ne pripomogne, inflacija će jako rasti, što će u konačnici dovesti do toga da će ispaštati cijelo hrvatsko gospodarstvo – poručuje Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, koji se zalaže za nove modele energetske politike za građanstvo i za poduzetnike, što znači ujednačavanje cijene za jedne i druge, te pita zbog čega bi poduzetnici uvijek trebali nositi sav teret društva.