HDZ BiH je na izborima u Mostaru ponovno povećao prednost u odnosu na bošnjačku koaliciju koju predvodi SDA nakon što je prebrojan dio glasova pristiglih putem pošte iz najvjerojatnije susjednih država, te se po sadašnjim rezultatima bez vijećnika s te dvije liste neće moći uspostaviti nova gradska vlast.
Po rezultatima koji su osvježeni u ponedjeljak s 202 glasa putem pošte, HDZ BiH ima 18.267 glasova ili potporu 36,58 % birača.
Slijedi peteročlana bošnjačka koalicija koju predvodi SDA koja je dopisnim glasovima dobila 65 novih glasova, pa sada imaju potporu 14.942 birača. To pak čini 29,92 posto potpore svih birača koji su u nedjelju 20. prosinca izašli na prve lokalne izbore nakon 12 godina u gradu na Neretvi.
S obzirom da po sadašnjim rezultatima HDZ BiH ima 13 vijećnika a bošnjačka koalicija 12 vijećnika, te na činjenicu da je za najvažnije odluke potrebna dvotrećinska većina, bez ovih političkih subjekata neće biti moguće izabrati novu gradsku administraciju.
Trećeplasirani BH blok, kojega čini SDP BiH i Naša stranka, ima 6099 glasova, a oni su dobili 67 glasova putem pošte, Hrvatska republikanska stranka dva, a srpsku listu 'Ostajte ovdje' dopisnim glasovanjem poduprlo je 115 birača.
S obzirom da se mostarske izbore prijavilo glasovati nešto manje od 4000 osoba iz inozemstva tek se očekuje pristizanje najvećeg dijela tih listića.
Za dopremu ovih glasova Središnje izborno povjerenstvo BiH ostavilo je rok od 10 dana zbog sporog odvijanja poštanskog prometa diljem svijeta.
U Gradsko vijeće Mostara bira se 35 vijećnika, od čega su njih 13 građani birali s jedinstvene gradske liste, te još 22 s izbornih gradskih područja.
Gradonačelnika se bira posredno u tri kruga glasovanja. Ukoliko u prva dva kruga nijedan kandidat među izabranim vijećnicima ne dobije dvotrećinsku potporu, u trećem krugu za izbor prvog čovjeka gradske administracije potrebna je obična većina.
Nedugo nakon završetka mostarskih izbora iz HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora ustvrdili su kako se masovnim prebacivanjem birača iz većinskih bošnjačkih u većinski hrvatska izborna područja provodio izborni inženjering sa ciljem otimanja vijećničkih mandata hrvatskim strankama.