Frano Luetić, direktor Zračne luke Dubrovnik, čeka odlazak u mirovinu. U Zračnoj luci počeo je raditi još kao student 1974. U razgovoru voli istaknuti da pamti gotovo cijelu njezinu povijest. Bio je zamjenik direktorima, šef prodaje, radio u operativi, a potkraj karijere postao je i generalni direktor. S Luetićem smo razgovarali o ovogodišnjoj sezoni, utjecaju pandemije na poslovanje, novim prigodama, donosi novac.jutarnji.hr.
Kada ćete u mirovinu?
- Nadam se što prije. Rado bih pošao. Mislim da sam zaslužio mirovinu nakon 47 godina rada u Zračnoj luci Dubrovnik, od čega je više od 45 godina upisanog radnog staža. Ostat ću vjerojatno još neko vrijeme dok se stanje ne stabilizira. Pomoći ću u tome kolegama svojim iskustvom.
Na koji način će Pelješki most utjecati na poslovanje Zračne luke Dubrovnik? Hoće li dio avio gostiju postati auto gosti?
- Pelješki most će doprinijeti boljem poslovanju Zračne luke. Cijelo područje Neuma, doline Neretve, Međugorja bit će vezano uz našu zračnu luku. Neum je dosta značajno turističko središte koje ima jako puno hotelskog i privatnog smještaja. Nekada je Međugorje bilo 15 posto prometa Zračne luke Dubrovnik, a treba imati na umu da je to cjelogodišnja destinacija. Most će, u svakom slučaju, generirati promet. Cesta neće ugroziti Zračnu luku Dubrovnik, nego će nam pomoći.
Kakvo je sada stanje što se tiče putnika i letova?
- Puno smo bolji u odnosu na prošlu godinu. Do pred kraj srpnja kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo je 359.000 putnika, a godinu prije do istog datuma 139.000. Znači, bolji smo za 178 posto u odnosu na proteklu godinu, koja je doista bila katastrofalna. Ako bi se uspoređivali s 2019. godinom, tu smo na 17 posto. Ipak, zadovoljni smo srpnjem jer je do zadnjeg vikenda toga mjeseca prošlo 162.200 putnika, što je 35 posto od srpnja 2019. godine, ali i tri puta više nego protekle godine.
Kakav je daljnji trend?
- Takav trend trebao bi se nastaviti, tako da bi i kolovoz trebao biti uspješan s obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo. U svakom slučaju, moramo pratiti epidemiološku situaciju. Iskreno se nadam da će sve biti u redu i da ćemo ostvariti odličan promet i u kolovozu. Prema Zračnoj luci Dubrovnik lete 42 prijevoznika, koji povezuju Dubrovnik s 58 odredišta širom svijeta. Takva situacija bi se trebala nastaviti barem dijelom i u rujnu. Ne očekujemo značajnije povećanje broja odredišta, ali svakako očekujemo povećanje broja putnika. Još uvijek imamo puno više putnika u dolascima nego u odlascima. Uglavnom, iz iskustva znam da se na koncu godine, kada se sve zbroji, gotovo izjednače putnici u odlasku i dolasku.
Kako su reagirali Britanci nakon što su im popustile mjere?
- Promet Britanca ne samo za Dubrovnik nego prema cijeloj Hrvatskoj znatno je povećan. Pogotovo prema jadranskim destinacijama. Prema Zračnoj luci Dubrovnik od polovice srpnja lete tri aviokompanije: British Airways, Easyjet i Jet2.com, a od 1. kolovoza za Dubrovnik leti i TUI. Letovi su popunjeni bez obzira na to što i Hrvatska traži dodatne mjere za britanske turiste prilikom njihova ulaska u Hrvatsku. Isto tako, Velika Britanija traži da je putnik koji ulazi testiran ili cijepljen ili da je prebolio covid-19. Unatoč tome svi ti zrakoplovi imaju popunjenost od 95 posto.
Kako je organizirano testiranje? Stvaraju li se gužve?
- Testni centar u Zračnoj luci Dubrovnik organiziran je prije više od dva mjeseca. Raspisali smo javni natječaj i odabrana je Poliklinika Croatia. U samom Dubrovniku ima nekoliko punktova za testiranje. Vidljivo je to i na stranicama Turističke zajednice grada Dubrovnika i na stranicama hotelskih kuća. Ipak, stvara se velika gužva na našem punktu jer ih se većina testira u Zračnoj luci. Bude i pozitivnih putnika. Prema njima postupamo sukladno propisanim protokolima HZJZ. Zaraženih je ispod jedan posto. Rezultati na hrvatskom i engleskom budu u roku od 20 minuta. Test plaća sam putnik, tako da k nama dođe i nešto ostalih građana koji se testiraju. Nikome ne pada na pamet da pusti putnika bez certifikata u zrakoplov jer su u tom slučaju ogromne kazne.
Kakva je situacija u Crnoj Gori što se tiče turizma?
- Zbog epidemioloških mjera granica je do unazad mjesec-dva bila dosta čvrsta. Što se tiče uzlaska u Crnu Goru, tu nema nikakvih posebnih problema, jer gotovo da i nema ograničenja. Kod ulaska u Hrvatsku protokol je na granici donekle olabavljen. Koliko sam upoznat, nama susjedna Zračna luka Tivat ima letove iz Beograda i Ukrajine. Ove godine nemaju letove iz Rusije, što je malo iznenađenje jer im je prijašnjih godina gotovo polovica letova bila iz te zemlje. Moguće je da je u pitanju određeni politički problem jer ruski građani imaju jako puno nekretnina na Crnogorskom primorju. Ruski državljani u ovakvoj situaciji u Tivat uglavnom dolaze preko Beograda, odakle dnevno ima osam do deset letova za Tivat. Znači, mnogi gosti presjedaju u Beogradu. Zanimljivo je da iz Ukrajine za Tivat ima sedam-osam letova dnevno.
Zračna luka Dubrovnik opet je direktno povezana s Rusijom. Kakva je popunjenost zrakoplova?
- Nama se ove sezone nakon sedam godina vratio ruski nacionalni avioprijevoznik Aeroflot, tako da imamo svakodnevnu povezanost između Moskve i Dubrovnika. I zrakoplovi su puni. Štoviše, Aeroflot za kolovoz povećava zrakoplove, tako da će umjesto aviona kapaciteta 180 mjesta letjeti oni koji mogu primiti više od 300 putnika. To samo znači da je potražnja za dubrovačkim područjem izvrsna. Vjerojatno dio tih putnika ide prema Crnogorskom primorju, ali imamo pouzdane informacije da ih većina ostaje na dubrovačkom području. Predstavnici Aeroflota tvrde mi da je to zbog puno jednostavnijeg načina dobivanja viza. Od prošle godine ruski građani puno lakše dobivaju vize za Hrvatsku. A što se tiče kvalitete tih gostiju, dovoljno je pitati naše ugostitelje i hotelijere. Iako je godina koronavirusa, ruski gosti nam se nakon dugo godina vraćaju.
Ove godine direktno ste povezani preko dvije kompanije sa SAD-om. Jeste li očekivali interes američkih kompanija?
- Mi smo i 70-ih i 80-ih godina imali dosta Amerikanaca. Uglavnom su letjeli čarterskim kompanijama, sve dok nije 1983. godine Pan America uveo direktnu liniju za Dubrovnik. Te iste godine uveo ju je i JAT za Chicago. Tada je Dubrovnik jedini u jugoistočnoj Europi bio direktno povezan sa SAD-om putem Pan Americe. Početkom Domovinskog rata prekinute su veze i Pan America je prestao postojati. Mi u Zračnoj luci Dubrovnik pokušali smo na razne načine američke kompanije, prilikom pregovora s njima, nagovoriti da se povežu direktno s Dubrovnikom, koristeći i argument da smo bili prvi povezani u ovom dijelu svijeta. Ali bez uspjeha. Uvijek su govorili da lete prema velikim europskim čvorištima i da se uz jedno presjedanje lako dođe u Dubrovnik. Tako je bilo sve do 2019., koja je bila najbolja godina i u kojoj je kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo gotovo tri milijuna putnika. Tada je njihova najveća kompanija American Airlines odlučila direktno povezati Philadelphiju s Dubrovnikom. Letjeli su tri puta tjedno i imali su odličnu popunjenost. Štoviše, bili su oduševljeni popunjenošću, tako da su bili najavili za 2020. godinu svakodnevne letove. Međutim, zbog pandemije ne samo da nisu letjeli 2020. godine nego nisu ni ove.
Očito je 2020. trebala biti bolja. No, je li vas iznenadilo što su ove godine uvedene čak dvije direktne linije iz SAD-a?
- Mi smo početkom 2020. imali takve najave u kojima je sve ukazivalo na to da bi za Zračnu luku Dubrovnik ta godina bila bolja nego povijesno rekordna 2019. Istina je da nas je ugodno iznenadila odluka dviju američkih kompanija koje su povezale SAD s Dubrovnikom. To su United Airlines i Delta Airlines, koje lete po četiri puta tjedno iz dvije različite zračne luke iz New Yorka. Doduše, morali smo uložiti značajne napore da ih servisiramo, ali smo zadovoljni.
Kakvi su to napori?
- Nije baš jednostavno uvesti interkontinentalni let. Morate zadovoljiti standarde tih aviokompanija jer su oni drukčiji od standarda kompanija na koje smo se mi naviknuli. Morate obučiti dodatno osoblje koje će ih servisirati jer oni imaju posebne zahtjeve koji se odnose na sigurnost i razne vrste pregleda. Morate imati standard u skladu s njihovim TSA-om (Transport Security Administration). Temeljem toga morate pripremiti zračnu luku za prihvat i otpremu zrakoplova, otpremu putnika, za prihvat i otpremu prtljage i robe. Za sve to morate imati certifikate. Te kompanije su nam izišle u susret, tako da su poslale svoje instruktore u naš školski centar i mi smo morali zaposliti određen broj sezonskih radnika koji su prošli njihove edukacije. Dio tih edukacija održan je online. Naši djelatnici imali su mjesec dana intenzivnog učenja. Zadovoljstvo postignutim je obostrano. Nedavno je direktor United Airlinesa proveo odmor u Dubrovniku te krstario po našem Jadranu i zahvalio za izvrsnu pripremu za prihvaćanje njihovih letova.
Kolika je popunjenost zrakoplova iz SAD-a?
- Popunjeni su jako dobro. Vidim da su čelnici i predstavnici tih aviokompanija zadovoljni. United Airlines leti iz zračne luke Newark, a Delta Airlines leti iz zračne luke JF Kennedy. Let traje osam sati prema Dubrovniku, a iz Dubrovnika, zbog čeonih vjetrova, traje devet sati. Putnici su zadovoljni jer nema presjedanja, nema dvostrukog check-ina ni dvostrukog sigurnosnog pregleda, pa sve to i kraće traje. Ipak, to je veliki izazov za našu zračnu luku. Istina je da smo modernizirani, ali mi smo u svjetskim okvirima vrlo mala zračna luka. Očekujem da će ove dvije kompanije nastaviti letjeti i iduće godine, a možda nam se dogodine vrati i America Airlines. Imamo opremu i ljudstvo i možemo ih prihvatiti i servisirati. Prvi smo u Hrvatskoj uveli i imamo četiri aviomosta na koje uredno pristaju američki zrakoplovi dok borave u našoj zračnoj luci.
Što je još specifično za ovu godinu?
- Iznenadio nas je prijevoz robe, odnosno cargo. Zbog nerazvijene industrije na dubrovačkom području mi smo imali zanemariv cargo dosadašnjih godina. Dolaskom United Airlinesa širom su nam se otvorila vrata tako da smo do kraja srpnja preko 110 tona robe izvezli iz EU u SAD. Uglavnom ta roba dolazi iz središnje Europe. Možda zato što nema mjesta, a možda zbog povećanja cijena brodskog prijevoza jedan dio te robe se kanalizira preko Zračne luke Dubrovnik. Jednostavno, tegljač dođe do nas, mi ga iskrcamo i robu prekrcamo u zrakoplove. To je još jedan novi posao koji nam se neočekivano pojavio.
Imate trend povećanja poslovne i privatne avijacije. Tko sve dolazi privatnim zrakoplovima?
- U prošloj godini imali smo rekordan posjet poslovnih i privatnih zrakoplova, a ove se godine udvostručio. Poslovno zrakoplovstvo uvelike je vezano uz boravak poznatih osoba na dubrovačkom području i na jahtama. Naše je more atraktivno i prepoznato je kao lijepo za ugodan odmor. Mi smo prošle godine ostvarili bolje rezultate nego 2019. u tom segmentu. Jedan od razloga je i to što smo rekonstruirali Zračnu luku te smo konkurentni na tržištu poslovnog zrakoplovstva. Imamo velik broj parkirnih mjesta za te zrakoplove. Veliki broj tih zrakoplova ostaje kod nas parkiran do povratka osobe koju je dovezao. Susjedne zračne luke nemaju dovoljno mjesta za takve zrakoplove. Također je zanimljivo da to nisu baš mali zrakoplovi. Imali smo slučaj da je čak došao i Airbus 340 iz Las Vegasa nekoliko puta.
Koliko je bila vrijedna investicija u rekonstrukciju Zračne luke Dubrovnik?
- Vrijedna je 227 milijuna eura. U iznosu od 73 posto financirana je sredstvima EU. Ostatak smo mi financirali dijelom iz obrtnih sredstava, a dijelom uz pomoć kredita HBOR-a te dva kredita Europske investicijske banke. Sva je sreća da smo investiciju dovršili prije pandemije. Zahvaljujući toj investiciji sve je kompletno obnovljeno, a izgrađene su i neke dodatne zgrade. Najvažnije nam je bilo to što smo prema istoku produžili voznu stazu. Sada je ona usporedna i proteže se cijelom dužinom uzletno-sletne staze. Puno smo dobili na protočnosti zračne luke, tako da su intervali između slijetanja puno manji nego prije. Izgrađen je veliki broj parkirnih pozicija, izgrađeni su aviomostovi, obnovljeno je postrojenje za gorivo i cjelokupna infrastruktura, presvučena je kompletna pista, ugrađena osvijetljena središnja crta na stazi...
Koliko ste imali putnika 2019. godine?
- Imali smo nešto manje od tri milijuna putnika.
Kada je taj broj moguće ponovno dostići?
- Putnici se još uvijek više odlučuju na putovanje automobilom nego zrakoplovom, tako da se zračni promet ne oporavlja tako brzo kako bismo željeli. Iduće godine to nije moguće. Oko 85 posto dolazaka nam je vezano uz turizam. Prema podacima Udruženja zračnih luka EU, zračni prijevoz se bolje oporavlja u zemljama izvan EU nego unutar EU. U zemljama izvan EU zračni promet je dosegao 70 posto razine prometa iz 2019. godine, dok je u zemljama EU ispod 50 posto.
Zašto je to tako?
- Moguće je da je to zbog restriktivnijih mjera unutar EU, a ne treba smetnuti s uma da su Rusija, Turska i Ukrajina velike zemlje koje imaju jako razvijen nacionalni aviopromet. Što se tiče nas i našeg oporavka, mi pratimo prognoze i predviđanja međunarodnih udruženja koji navode tri scenarija. Imaju scenarij brzog, srednjeg i kasnijeg oporavka. Dakle, predviđa se oporavak za tri, pet i deset godina. Međutim, svi se slažu da baš nije zahvalno ništa prognozirati u ovakvoj situaciji.
Kako će se na poslovanje Zračne luke Dubrovnik odraziti ulazak Hrvatske u Schengen?
- Bit će to organizacijski vrlo izazovno. Ako iduće godine uđemo u Schengen, bit će drugačije nego što je predviđeno našim masterplanom. Nama je samo promet iz Velike Britanije bio 33 posto ukupnog prometa. Izvan Schengena su SAD, Rusija, Turska, Velika Britanija, Izrael, Daleki i Bliski istok…, tako da ćemo mi imati više putnika izvan Schengena nego iz zemalja unutar Schengena. Jako je izazovno tome prilagoditi novi terminal. Pripremamo se za to i bit će izazovno odvojiti putnike iz Schengena i non-Schengena jer nitko ne voli stajati u redovima. I sada, kada su redovi za testiranje i zbog mjera, putnici negoduju.
Jesu li zrakoplovne kompanije u teškom stanju?
- Nisu baš sve u teškom stanju. Državnim kompanijama su puno pomogle države. Lufthansi je Njemačka pomogla s devet milijardi eura. Imali su, doduše, otpuštanja u prošloj godini, ali sada već imaju trend zapošljavanja. Oslabljene su najviše niskotarifne kompanije. Međutim, ima i takvih koje su odlično prošle u ovoj krizi. Jedna je od njih Wizz Air, a od ove godine prometuje kod nas. Dugo godina su u Zračnoj luci Split. Ima sjedište u Mađarskoj, a koliko je poznato, ta kompanija se vratila na razinu prometa iz 2019. godine. Turkish Airlines došao je na 80 posto prometa iz 2019. godine, Ryanair je došao na 60 do 70 posto letova iz 2019. godine.
Leti li Ryanair za Dubrovnik?
- Leti, ali samo iz Beča. Godinama su pregovarali s nama, ali smo tek posljednjih godina, točnije 2019., uspostavili konkretnu suradnju. Trebao je Ryanair letjeti iz Dublina, ali je otkazao. Iz Dublina imamo vezu preko kompanije Aer Lingus. Mi, naime, imamo jednake uvjete za sve kompanije. Ne diskriminiramo niti protežiramo bilo koju kompaniju.
A Croatia Airlines?
- Sjećam se kad je osnovan Croatia Airlines. Mi smo u Zračnoj luci Dubrovnik bili jako sretni kada smo dobili domaću zrakoplovnu kompaniju. Naši radnici su se vratili u Zračnu luku Dubrovnik nakon okupacije 21. listopada 1992., a već 20. prosinca Croatia Airlines letio je iz Zagreba u Dubrovnik.
Jeste li otpuštali radnike u krizi?
- Nismo nikoga otpustili. Istina je da smo smanjili troškove i plaće, ali smo zadržali radna mjesta. Sjetimo se da je 2019. bilo problema oko angažiranja sezonskih radnika. U prošloj godini vrlo rano smo zbog nedostatka radnika zaposlili sezonske radnike, a onda je došla kriza pa smo morali 19. ožujka zatvoriti Zračnu luku Dubrovnik. Uz pomoć Vlade RH, sezoncima smo isplatili plaće do kraja kolovoza, a stalne radnike smo zadržali. Vlada RH nam je omogućila da zadržimo dobit iz 2019. godine, kao pomoć smo koristili mjeru od onih 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta, što nas je održalo likvidnima. Ove smo godine također morali zaposliti dio sezonaca, i to najviše zbog američkih kompanija. Sada imamo oko 370 stalnih radnika i oko 100 sezonskih, donosi novac.jutarnji.hr.