Da biste umaknuli inflaciji, trebaju vam krila. Inflacija je nemilosrdna prema plaćama i rijetki joj mogu pobjeći onako kako je to uspjelo zaposlenima u zračnom prijevozu, čije su prosječne plaće rasle brže od inflacije, piše Slobodna Dalmacija.
Oni su rijetki sretnici u ovoj zemlji koji mogu reći da im nije obezvrijedila plaće kao ostalima: njihova prosječna neto plaća u studenome prošle godine od 12.377 kuna, ili 1643 eura, porasla je 15 posto u odnosu na isti mjesec godinu prije, kada su im plaće iznosile 10.754 kune, ili 1427 eura. Stopa inflacije je u studenome bila 13,5 posto.
Državni zavod za statistiku objavio je kako su plaće u zračnom prijevozu najveće isplaćene plaće u zemlji, a najniže, od 4861 kunu, ili 645 eura, u zaštitnim i istražnim djelatnostima. U godinu dana zaštitarima je prosjek porastao svega 6,9 posto, za 42 eura.
Medijalna plaća
Uz zračni prijevoz, još je šest djelatnosti u kojima su isplaćene prosječne neto plaće koje premašuju 1500 eura, a i njima su te bušte u godinu dana rasle slabije od inflacije, od tri do 11 posto, za koliko su porasle u vađenju sirove nafte, bankama, znanstvenom istraživanju, računalnom programiranju...
Prosječna plaća u studenome iznosila je 1050 eura, ili 7914 kuna, a godinu dana prije 973 eura, ili 7333 kune. U tom je razdoblju nominalno neto plaća porasla za 7,9 posto, ali njezina se realna vrijednost urušila za 4,9 posto. Mogli bismo kazati da je inflacija pojela 408 kuna prosječne plaće, ili 54 eura.
Da bi plaća bila u razini s prosječnom stopom inflacije, što dakako ne jamči bolji standard, onda je trebala u godinu dana narasti koliko je stopa inflacije iz studenoga od 13,5 posto, gotovo za tisuću kuna, na 8323 kune, ili na 1104 eura. No taj je rast bio manji za 408 kuna plaće, ili 54 eura, koliko je pojela inflacija.
Medijalna neto plaća za studeni prošle godine iznosila je 6687 kuna, ili 888 eura, a ta plaća dijeli zaposlene u dvije skupine, onu koja zarađuje manje od 888 eura i onu koja prima više od toga. I medijalna plaća, što je u godinu dana narasla 8,5 posto, zaostaje za inflacijom.
Ne grize inflacija svakog jednako. One s manjim zaradama, koji glavninu plaća troše na golo preživljavanje, odnosno hranu, jer ni nemaju više novca za nešto drugo, inflacija udara više od njezine prosječne stope od 13,5 posto.
Samo je u prosincu hrana poskupjela 20 posto, a stope rasta nekih osnovnih namirnica su po dva, tri pa i pet puta veće od stope inflacije. Jajima su cijene skočile u godinu dana 65 posto, što je pet puta više od stope inflacije, kruhu 33 posto, mlijeku i siru 34 posto, šećeru 30 posto, jogurtu 28 posto, mesu 17 posto...
Čovjek može odlučiti pješačiti i srezati troškove goriva na nulu ili minimum, može se odreći kupnje nove odjeće i obuće, smanjiti troškove električne energije, ali ne može se odreći hrane jer mora jesti.
Još su u onoj prošloj globalnoj financijskoj krizi sindikalisti upozoravali da se ljudi odriču voća i kvalitetnije hrane i da su prisiljeni kupovati hranu na akcijama, pred istekom roka trajanja, nastojeći dobiti što više namirnica ne vodeći računa o kvaliteti ili nutritivnim vrijednostima. Sve to bi se moglo, upozoravali su, odraziti na zdravlje.
Na zdravlje mogu misliti oni kojima to prihodi dopuštaju. Većini zaposlenih prosječne su plaće samo san jer šest od njih 10 u studenome prošle godine je, prema statistici, zarađivalo neto plaće koje su u prosjeku manje od 7540 kuna, ili od tisuću eura. Slično govore i podaci servisa MojaPlaća, prema kojima je prošle godine prosječna mjesečna neto plaća iznosila 7522 kune, ili 998 eura, što je pet posto više nego prethodne godine.
Svaki četvrti zaposleni prima plaću od 750 eura, ili manje od 5650 kuna. Iz ovog servisa kažu da 60 posto ispitanika prima manje od 1000 eura neto plaće. Od 1000 do 1500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama većim od 1500 eura, ili 11.300 kuna, svega 12 posto.
Analitičari ukazuju na to da visoka i ustrajna inflacija iz mjeseca u mjesec umanjuje realnu vrijednost plaća unatoč pozitivnoj nominalnoj dinamici godišnjeg rasta.
Nema radne snage
– Godišnja stopa inflacije zadržala se na dvoznamenkastim razinama i u posljednjem mjesecu 2022., dok su prosječne nominalne plaće vjerojatno rasle skromnijom dinamikom. Sukladno navedenom, izgledan je nastavak pada realne vrijednosti plaća.
Iako će se značajan dio inflatornih pritisaka zadržati i tijekom cijele 2023., kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5 posto, tijekom 2023. moguće je očekivati i blagi, ali ipak pozitivan rast realnih plaća.
Naime, razmjerno snažan rast nominalnih plaća podržan je zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru zbog rastućih troškova života i široko rasprostranjenog rasta cijena u potrošačkoj košarici. U istom smjeru djeluje i činjenica da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage, dok Hrvatska dinamikom rasta plaća zaostaje za zemljama u okruženju – smatraju analitičari Raiffeisenbank.