StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetKAKO JE KRENULO

Europski, a ne hrvatski tužitelji odlučuju o sudbini Gabrijele Žalac: istragu protiv bivše ministrice pokrenuo ured koji istražuje kako se troši novac iz EU fondova

Piše Katarina Marić Banje/ sd
10. studenog 2021. - 17:41
Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu, koji je pokrenuo istragu protiv Gabrijele Žalac, vodi Tamara Laptoš (manja fotografija)Goran Mehkek/Cropix

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) uključen je u istraživanje makinacija za koje je uhićena i Gabrijela Žalac. Objavili su priopćenje da u suradnji s hrvatskim PN USKOK-om provode hitne dokazne radnje koje se odnose na četiri osobe za koje se sumnja da su počinile kaznena djela u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a te u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a (SAFU), vezano uz postupke javne nabave informatičkog sustava, piše Slobodna Dalmacija.

– Ured europskog javnog tužitelja će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Do tada neće biti objavljivane nikakve dodatne pojedinosti – navode u izjavi.

Riječ je o Odjelu delegiranih europskih tužitelja, koji inače djeluje u sastavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Vodi ga Tamara Laptoš, europska tužiteljica, a uz nju su u uredu delegirani europski tužitelji: Sani Ljubičić i Tomislav Kamber.

Nakon osnivanja odjela dulji period nisu imali svoje prostorije, što se promijenilo krajem kolovoza ove godine, kad su se preselili u izdvojene urede na novu lokaciju, u zagrebačkoj Ilici. Ured se automatski aktivira kad se u određenim segmentima krše direktive Europske unije, ali i na temelju prijava.

image
Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu vodi bivša šefica USKOK-a Tamara Laptoš
Goran Mehkek/Cropix

Nakon mjesec i pol dana rada objavili su da su istražili oko 1000 prijava koje su se odnosile na prijevare i izvlačenje novca iz europskih fondova, pri čemu su zaplijenili oko sedam milijuna eura.

Tako su u svibnju ove godine pokrenuli istragu protiv Vinka Grgića, gradonačelnika Nove Gradiške i saborskog zastupnika, zbog traženja 100.000 kuna mita u zamjenu za dodjelu 4,2 milijuna kuna nepovratnih sredstava EU-a za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Osim Grgića, istraga je obuhvatila i Krešu Peteka, vlasnika tvrtke "Elektrocentar Petek", prijavljenog da je obećao mito, te Silvija Klobučara i Ivu Čulu, osumnjičenih za prilagođavanje dokumentacije. Istraga EPPO-a je nusprodukt afere "Janaf", u kojoj su također obuhvaćeni Grgić i Petek.

Dio istraživanja koji se odnosi na malverzacije s novcem iz europskih fondova preuzeli su europski tužitelji. Zbog istrage su iz EPPO-a od Hrvatskog sabora zatražili i dobili skidanje imuniteta Vinku Grgiću. Uključeni su i u istraživanje Hrvatskih šuma na temelju prijave Vesne Grgić, predsjednice udruge VIDRA - Veterani i društvena akcija.

Kontrola trošenja novca

Prijava se odnosi na podatak kako u desetogodišnjem razdoblju gospodarenja šumama u Hrvatskoj nedostaje oko 12 milijuna kubika drvne mase, prema službenim dokumentima HŠ-a. Navedena drvna masa vrijedi oko milijardu eura, i to prema cijenama HŠ-a koje su poticajne, a ne prodajne.

Druga institucija koja se angažira u trenutku kršenja direktiva EU-a je OLAF (Europski ured za borbu protiv prijevara). U njegovoj je nadležnosti istraživanje prijevara povezanih s proračunom EU-a, korupcije i ozbiljnih prekršaja unutar europskih institucija.

Njegov je zadatak i da za Europsku komisiju izrađuje politiku borbe protiv prijevara, jer nepravilno korištenje sredstava iz proračuna te utaje poreza, carina i pristojbi, kojima se financira proračun, izravno šteti europskim građanima.

image
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) uključen je u istraživanje makinacija za koje je uhićena bivša ministrica
Kenzo Tribouillard/AFP

Stoga OLAF provodi neovisne istrage o prijevarama i slučajevima korupcije, zatim o teškim povredama dužnosti osoblja i članova institucija EU-a. Imaju ovlasti voditi istrage oko svih rashoda, a glavne su kategorije potrošnje strukturnih fondova, fondova za poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, izravni rashodi i vanjska pomoć te prihodi od carine.

Informacije o mogućim prijevarama i nepravilnostima dobivaju iz niza izvora. Dio informacija rezultat je kontrola koje provode osobe nadležne za upravljanje europskim fondovima. Istrage mogu uključivati razgovore i inspekcijske preglede prostorija, a razvrstavaju se u jednu od tri kategorije: interne istrage, vanjske istrage i koordinacijski predmeti.

Nakon zaključenja istrage OLAF preporučuje koje mjere trebaju provesti, a to je najčešće pokretanje kaznenih istraga, povrat sredstava te niz disciplinskih mjera. U nadležnosti OLAF-a je i nadzor nad provođenjem mjera.

05. studeni 2024 05:08