Prateći izraelske napade na Pojas Gaze mnoge pratitelje je iznenadilo što Egipat ne dopušta tisućama palestinskih izbjeglica da napuste to opasno područje. Najveći razlozi za čuđenje, osim elementarno humanitarnih, jesu činjenica da je Egipat muslimanska zemlja u starom neprijateljstvu s Izraelom.
Jedini granični prijelaz Pojasa Gaze sa zemljom koja nije Izrael, onaj u Egiptu, mogao bi se pretvoriti u najvažniji izlaz i žilu kucavicu za spas Palestinaca unutar i izvan Pojasa Gaze. Stotine kamiona, natovarenih lijekovima, hranom, vodom i humanitarnom pomoći čekaju na egipatskoj strani graničnog prijelaza Rafah. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pomoć za 300.000 ljudi spremna je za ulazak u Pojas Gaze. Dostava pomoći je hitno potrebna zbog djelomične opsade ovog područja od izraelske vojske, čija je posljedica ograničena opskrba vodom i pogoršanje higijenskih uvjeta, naglasio je SZO, piše Jennifer Holleis za Deutsche Welle.
Tisuće Palestinaca, neki s dvojnim državljanstvom, već danima čekaju na palestinskoj strani granice u nadi da će ući u Egipat. No Egipat je zatvorio svoj granični prijelaz nakon što je Izrael počeo bombardirati Gazu. Ne zna se ni hoće li Hamas dopustiti Palestincima odlazak u Egipat. Hamasov politički vođa Ismail Hanija prošlog vikenda izjavio je da "neće biti migracija iz Gaze u Egipat".
Amr Magdi iz organizacije Human Rights Watch pozvao izraelske vlasti da promijene svoju odluku o obustavi isporuka goriva i hrane i isključivanju struje, vode i interneta Pojasu Gaze. "Prekid životne pomoći i usluga znači kolektivnu kaznu za civilno stanovništvo Gaze i koštat će još više života. Uz to, zabranjeno je da se glad koristi kao metoda ratovanja", rekao je Magdi za DW.
Strah od preseljenja Palestinaca na Sinaj
Magdi hitno poziva Egipat, kao potpisnika Ženevske konvencije, da odmah otvori granični prijelaz Rafah. Jedina nedržavna egipatska medijska kuća Mada Masr izvijestila je da Egipat postavlja šatore duž 14 kilometara duge i pola kilometra široke tampon zone pored graničnog prijelaza. To ukazuje na pripreme za dolazak izbjeglica. Egipat je također postavio sigurnosne policijske kordone kako bi spriječio infiltraciju Palestinaca, piše Mada Masr.
"Egipatske vlasti se plaše da Izrael radi na planu preseljenja Palestinaca na Sinaj (sjever Egipta)", kaže za DW Simon Fuchs, izvanredni profesor islamskih i bliskoistočnih studija na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.
"Egipat je odbijao takav zahtjev desetljećima, a sada bi promjenu ovog stava bilo teško obrazložiti egipatskoj javnosti, čak i kada bi to bilo popraćeno i opsežnim otpisom duga od SAD-a", rekao je Fuchs. Glavni saveznik Izraela SAD danima vrši pritisak na Egipat da ponovo otvori granicu i zauzvrat nude Kairu gospodarske olakšice.
Kod Egipćana je još uvijek živo sjećanje na Palestince iz Pojasa Gaze, koji su 2008. godine probili barijere na graničnom prijelazu Rafah, rušeći ih i ulazeći u Egipat u potrazi za hranom. "Za Egipat je glavni prioritet izbjegavanje ponavljanja takvih scena pod svaku cijenu", dodao je Fuchs.
Lider opozicije nije dobio dozvolu za izbore
Predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi nastavlja naglašavati da je nacionalna sigurnost njegova "primarna odgovornost", pozivajući u nekoliko navrata ovoga tjedna stanovnike Pojasa Gaze da "budu postojani i ostanu na svojoj zemlji". Kaže i da bi bilo teško razlučiti tko od izbjeglica iz Pojasa Gaze podržava Hamas, koji kao terorističku organizaciju definiraju EU, SAD, Njemačka i mnoge druge zemlje.
Hamas je također blisko povezan s islamistima iz Muslimanskog bratstva, čiji je rad zabranjen u Egiptu, nakon što je al-Sisi 2013. svrgnuo demokratski izabranog predsjednika Muhameda Mursija, inače čelnika Muslimanskog bratstva. Tisuće članova Muslimanskog bratstva i dalje su u zatvoru.
Odluka o otvaranju granice Rafah mogla bi biti ključna za ishod predstojećih predsjedničkih izbora u Egiptu, koji se održavaju od 10. do 12. prosinca. U petak je najperspektivniji oporbeni političar Ahmed Altantawy odustao od kandidature zbog nedostatka potrebnih odobrenja, a u ponedjeljak je Nacionalna izborna komisija najavila četiri kandidata koji ulaze u utrku. No analitičari ne sumnjaju da će Al-Sisi biti ponovo izabran za predsjednika s mandatom do 2030. godine.
"Iako je njegova pobjeda očekivana, on nastoji spriječiti dugoročno nagomilavanje izbjeglica na Sinaju i traži zapadnu humanitarnu pomoć kako bi podijelio teret usred gospodarskog pritiska", zaključuje Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u britanskom think tanku Chatham House, piše Deutsche Welle.
