Sad je i službeno: od 2. studenog dubrovačka zračna luka nosi ime po dubrovačkom i hrvatskom znanstveniku, matematičaru, astronomu, geodetu, fizičaru, ali i pjesniku, filozofu i katoličkom svećeniku Ruđeru Boškoviću (1711. - 1787.). Ideju o tome da dubrovački aerodrom dobije ime po ovom velikanu, pokrenuo je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.
- Ruđer Bošković najveći je dubrovački i jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika. Još 2011. godine, kad smo obilježavali 300. obljetnicu njegovog rođenja, inicirali smo promjenu imena Zračne luke kako bismo još jednom, simbolično, odali počast i zahvalili se ovom našem velikanu svjetskog glasa. Mislio sam tada, a uvjeren sam i danas, da je to primjeren način oduživanja našem velikanu. Možda to i nije dovoljno, obzirom na sva njegova postignuća koja su zadužila, slobodno možemo reći i svijet. Način je ovo da dodatno naglasimo postignuća ovog našeg vrsnog znanstvenika i pokažemo i dokažemo njegov značaj za našu Županiju, kao i za Republiku Hrvatsku, ističe Dobroslavić.
- Promjena imena u Zračna luka Ruđer Bošković je jako značajna i drago nam je da će naša zračna luka nositi njegovo ime. Smatramo da će pridonijeti promociji naše zračne luke u svijetu. Odluku o promjeni imena je donijela Skupština Zračne luke Dubrovnik d.o.o 26. lipnja 2023. i od tada smo pripremali sve potrebno sukladno zakonima i pravilima u zračnom prometu da bi se navedena promjena implementirala. Zračna luka je pripremila novi logo i vizualni identitet koji će biti postupno implementiran. Novi logo je već vidljiv na našoj službenoj web – stranici, ističu iz Zračne luke Ruđer Bošković.
Međutim, nije novo ime najjužnije hrvatske zračne luke kod svih izazvalo oduševljenje i odobrenje. Na noge su se tako u svibnju ove godine digli istočni susjedi, poručujući da su Dubrovčani aerodrom nazvali po ‘slavnom Srbinu iz Popova polja‘.
Naveli su tada kako je Bošković bio Srbin rimokatoličke vjeroispovijesti.
- Jedan je od najznačajnijih naučnika svog vremena. Uvršten je među 100 najznamenitijih Srba, stoji u zaključku teksta na portalu Hercegovina Press naslovljenog "Nije greška, dobro ste pročitali! Dubrovački aerodrom nosit će ime po slavnom Srbinu iz Popovog polja!"
Susjedi su tada (ne)namjerno previdjeli činjenicu da je velikan rođen u Dubrovniku 1711. godine, kao osmo dijete Nikole Boškovića, koji se u grad oko 1688. godine preselio iz sela Orahov Dol u dubrovačkom zaleđu, i Dubrovkinje Paole Bettera. Boškovićeva obitelj s očeve strane vuče podrijetlo iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, iz sela Orahov Do, koje je tada bilo potpuno katoličko. Njegov pradjed bio je Boško Pokrajčić (ili Podkrajčić) i po njemu je obiteljska loza koja se odvojila od plemićke loze Pokrajčića dobila prezime Bošković. Ruđer Bošković isticao je svoje plemićko podrijetlo, a grbom obitelji Pokrajčić koristio se za pečaćenje svojih pisama. Osnovno obrazovanje stekao je u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje na isusovačkom Papinskom sveučilište Gregoriana 1732. godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Nakon svršenog studija teologije zaređen je za svećenika u isusovačkom redu, no bio je oslobođen redovničkih dužnosti kako bi se mogao posvetiti znanstvenom radu i nastavi. Kad ga je d‘Alembert u jednoj svojoj publikaciji nazvao "talijanskim matematičarem velikog ugleda", Bošković je u djelu "Voyage astronomique et geographique" to ispravio, napisavši da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan.
- Ovdje ćemo u prvom redu upozoriti da je naš autor Dalmatinac i iz Dubrovnika, a ne Talijan, napisao je slavni znanstvenik.
Kad je bio u Beču 1757. godine, susreo je hrvatske vojnike kako idu na bojište tijekom Sedmogodišnjega rata te im je uputio riječi "Božje pomoći" po starom hrvatskom običaju. Taj susret opisuje u pismu bratu Baru, a na kraju je oduševljeno napisao: "Eviva Haddick e i nostri Croati!" Dok je živio u Parizu, na jednoj vojnoj paradi spazio je hrvatsku jedinicu iz Dubrovnika te uzviknuo: "Evo ih, moji hrabri Hrvati!" Bošković je uz druge istaknute Hrvate bio i član Hrvatske bratovštine u Rimu, a u nju su se primali samo oni koji govore hrvatski i potječu iz hrvatskih krajeva.
Suvlasnik Zračne luke Ruđer Bošković je Općina Konavle, a njezin načelnik Božo Lasić ne krije radost zbog novog naziva.
- Ta me činjenica raduje, baš sam se oduševio, to je jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika. Volim povijest, ali nisam fizičar, bio je to prvi čovjek koji je počeo istraživati kvantnu fiziku, bio je to čovjek ispred svog vremena pa možemo reći i ispred današnjeg vremena. Prepoznat je svuda po svijetu, njegovi spomenici su po Italiji, Francuskoj... Obično sve zračne luke u svijetu nose imena velikana: od Johna F. Kennedyja u Americi, Franja Tuđmana kod nas, do zračne luke u Beogradu koja nosi ime Nikole Tesle, Charles de Gaulle u Francuskoj... Ruđer Bošković jedan je od naših najvećih znanstvenika i hrvatskih velikana. Doprinijet će to ugledu Zračne luke, kad u Google upišete to ime, dobijete bezbroj rezultata, objava o njemu, strahovito je poznat u svijetu, pogotovo u znanstvenim krugovima i mislim da je to znak našeg poštovanja prema znanstveniku i našoj tradiciji. Inače, mislim da mi Hrvati tradiciju i poštovanje prema znamenitim osobama brzo zapostavimo i zaboravimo pa je dobro da zagrebačka zračna luka nosi ime po Franju Tuđmanu, a isto vrijedi za Ruđera Boškovića... To je kulturološka odlika, da poštujemo te svjetske veličine, pogotovo Ruđera Boškovića. Na takav način dokazujemo svoje poštovanje, tradiciju i kulturu sjećanja. To je velika stvar za nas, kaže Lasić.
Međutim, osvrnuo se i na posezanja za Boškovićem s istoka, kao i na svojedobnu reakciju na vijest da će Zračna luka nositi ime po ovom geniju.
- Posezanja se neće smanjiti, ali to su nebuloze i apsurdi! Ne pridajem tome nikakav značaj. Mislim da je to smiješno, znao sam pročitati da je primjerice Arthur, vitez okruglog stola porijeklom Srbin ili da su Platon i Aristotel porijeklom Srbi, to su smijurije! Ljude koji daju takve izjave koje su totalni idiotizam ne smijemo, naravno, poistovjećivati s cijelim srpskim narodom i njihovom znanstvenom zajednicom. Nažalost, u konkretnom slučaju i njihova znanstvena zajednica dijelom poseže za tradicijom Dubrovnika i hrvatskom povijesti. Često puta na to nemam teksta! Činjenica je, da se u to doba Ruđera Boškovića pitalo je li Hrvat ili Srbin, on ne bi rekao ni da je Hrvat ni da je Srbin, nego Dubrovčanin, ali je činjenica da su se nacije stvarale kroz 18. i 19. stoljeće i da su se u Dubrovniku, kao i Dalmaciji, jasno opredijelili kao Hrvati. To je tragedija nepoznavanja povijesti s naše, hrvatske strane, a poglavito na srpskoj strani, oni to namjerno čine. Smiješno je i nakaradno posezati i za dubrovačkom književnošću! - poručuje konavoski načelnik.
Ne krije Lasić da i nakon promjene naziva Zračne luke očekuje reakcije s istočne strane.
- Bespotrebno gube energiju na to. Ruđer Bošković i po kulturnom i po vjerskom izričaju pripada hrvatskom korpusu i to je činjenica, ne možete od toga pobjeći! To je jasno da ne može biti jasnije. On je najveći hrvatski znanstvenik i to je fakat, napominje Lasić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....