Novinar Vladimir Matijanić posljednjih je dana svojeg života uporno i izravno liječnike, medicinske sestre, na koncu i ekipu Hitne pomoći pitao jednu te istu stvar: treba li, kao osoba koja ima COVID, ali i niz autoimunih bolesti, ići u bolnicu. Odgovor svih bio je "ne". U toj potrazi za hospitalizacijom kolega Matijanić je, na žalost, na koncu i preminuo, piše Slobodna Dalmacija.
Dugogodišnji predstojnik Klinike za infektologiju u KBC-u Split i profesor na Katedri za infektologiju splitskog Medicinskog fakulteta dr. Ivo Ivić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju iznosi svoje viđenje ovoga slučaja. I tvrdi da dežurni liječnik kojemu se Matijanić obratio nije pogriješio kada ga u startu - nije hospitalizirao.
- Prema onome što se vidi iz transkripta razgovora s dežurnim liječnikom na infektologiji, bolesnik je bio u početnoj fazi bolesti i bez znakova koji bi upućivali na potrebu za hospitalizacijom.
SD: Na temelju čega to mislite?
- Bolesnika s dobrim vitalnim znakovima, bez teškoća disanja i potrebe za kisikom nema potrebe hospitalizirati. Svi takvi bolesnici liječe se kući, naravno uz nadzor nadležnih liječnika. Dežurni liječnik je korektno procijenio da bolesnik nije imunokompromitiran jer nije uzimao propisanu imunosupresivnu terapiju. Ako bolesnik ima autoimunu bolest ne znači i da je imunokompromitiran.
Lijek Remdesivir može se dati bolesnicima s kroničnom bolesti, jer može donekle smanjiti razmnožavanje virusa i u nekoj mjeri spriječiti razvoj teže kliničke slike. Učinkovitost nije značajna, ali u ovom času kad vlada "omikron" epidemija i nemamo ništa bolje za ranu fazu bolesti. No Remdesivira, nažalost, već duže vremena nemamo, a u ovoj fazi bolesti ništa drugo terapijski nije indicirao. Bolesnici u ranoj fazi bolesti koji su dobivali su ovu terapiju primali su je u našoj dnevnoj bolnici i odlazili kući nakon dobivene dnevne doze lijeka.
SD: Jesu li autoimune bolesti od kojih je Matijanić bolovao bile signal da se radi o rizičnom COVID pacijentu? Ako je suditi po audio snimkama Matijanićevih razgovora s liječnicima, upravo tu činjenicu kao da nitko nije shvaćao dovoljno ozbiljno…
- Da, autoimune bolesni koji je imao svrstavaju ga u kategoriju rizičnih COVID bolesnika. Tako je i shvaćen od strane dežurnog infektologa.
SD: Ali Matijanić nije završio u bolnici. Kako to?
- Rizičnost sama po sebi nije razlog za hospitalizaciju. Razlog za hospitalizaciju je težina bolesti na koju upućuje klinički nalaz i zbog koje je najčešće potrebna terapija kisikom, a onima u težem stanju i mehanička ventilacija. Stoga uvijek i napomenemo da se bolesnik javi na naš hitni prijem u slučaju pogoršanja. Boravak u bolnici bez promjene kisika ili mehaničke ventilacije sam po sebi neće biti od utjecaja na tijek bolesti, ni u smislu poboljšanja ni u smislu pogoršanja.
SD: A lijekovi, kako se oni daju?
- Remdesivir se daje "ambulantno" putem dnevne bolnice i za samu primjenu tog lijeka nije nužna hospitalizacija. Treba napomenuti da osim cjepiva u ovom času još uvijek nema dovoljno učinkovitog lijeka koji bi radikalno i neizostavno preokrenuo tijek COVID-19 bolesti u bilo kojoj skupini bolesnika, s rizicima od teže bolesti ili bez njih. To je i glavni razlog da se preporuča samo onima koji ipak imaju značajan rizik od teže bolesti u namjeri da se taj rizik umanji koliko je moguće.
SD: Kako je moguće da KBC Split nema lijeka za COVID iako se on, prema tvrdnjama Ministarstva zdravstva, nalazi na skladištu i samo ga je trebalo zatražiti?
- To se i ja pitam. Koliko sam upoznat, zadnja isporuka Remdesivira bila je u lipnju kad smo dobili 20 od 100 traženih doza. Nakon toga je lijek od strane KBC Split u više navrata tražen, ali nije isporučen.
SD: Jesu li Matijanićeve autoimune bolesti bile prepreka cijepljenju?
- Matijanićeve bolesti bile su upravo indikacija za cijepljene, i to među "jačim" indikacijama, ali nikako ne zapreka za cijepljenje.
SD: Znači tu nema nikakvih kontraindikacija?
- Mogu slobodno kazati da kontraindikacije za cijepljenje protiv SARS-CoV-2 ne postoje. Sastojci ovih cjepiva su tvari s kojima 99,9999...posto ljudi nije nikada bilo u dodiru pa niti moglo razviti alergiju na njih. Tek oni koji su već dobili neko od ovih cjepiva i doživjeli značajniju nuspojavu mogu se smatrati s osobama s kontraindikacijom za cijepljenje.
Koliko god je velika odgovornost zdravstvenog sustava da osigura adekvatno liječenje, smatram da je i jednako velika odgovornost pojedinca da poduzme sve što je nužno da sačuva svoje zdravlje i spriječi nastanak bolesti. To ima osobitu težinu u epidemiji ovako ozbiljne bolesti koja je višestruko opteretila zdravstveni sustav. No, svi vidimo, nije nam to osobito uspjelo. Procijepljenost je i dalje daleko od optimalne.
To znači da će i dalje biti teških bolesnika, jer osim cjepiva drugog tako kvalitetnog lijeka nemamo. Dvogodišnja shema ponašanja epidemije s kolovoškim porastom oboljelih i umrlih ponavlja se i ove godine. Možemo očekivati opet zahtjevnu jesen i zimu, nadam se ne tako dramatične kao protekle dvije.
SD: Što onda savjetujete ljudima kojima njihovi liječnici preporuče da se zbog autoimunih bolesti ne cijepe? Da se ipak, mimo tog liječničkog mišljenja, odu cijepiti?
- Meni zvuči nevjerojatno da bi ikoji liječnik, a pogotovo imunolog odvraćao ovakve bolesnike od cijepljenja. Već sam rekao da praktički ne postoji kontraindikacija za cijepljenje protiv SARS-CoV-2 virusa. I svojim javnim istupima sam više puta naglasio da što je više kroničnih bolesti u neke osobe, to je više razloga da se cijepi. Strahovi oko alergijskih reakcija pokazali su se neopravdanim. Njihov broj je bio beznačajno mali. A sjećate se da smo morali angažirati značajne kadrovske resurse, dragocjene intenziviste, da bi kompenzirali, meni već tada neopravdane, strahove od teških alergija.