Kada je krenula pandemija koronavirusa ovršeni su se zabrinuli kako će otplaćivati nagomilane dugove. Država je reagirala moratorijem na ovrhe koji istječe 18. listopada.
O tome što će biti s ovršenima i moratorijem državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić objasnio je u današnjoj emisiji Točka na tjedan, N1 televizije, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Koliki je točan broj ovršenih u Hrvatskoj?
"Prema našim trenutnim procjenama, u Ministarstvu pravosuđa, negdje oko 174.000 ovrha je kod javnih bilježnika, a oko 170.000 ovrha se odnosi na one ovrhe koje idu putem Fine. Tako da je naša procjena da ih ima između tristo do 350.000, s time da ove javnobilježničke ovrhe - oko toga vodimo razgovore i pregovore kako će se one rješavati nakon 18. listopada kada istječe moratorij na zakone koji smo donijeli zbog sprječavanja pandemije koronavirusa", kazao je Salapić novinarki Nataši Božić Šarić.
Poručio je i kako Ministarstvo pravosuđa razgovara sa svima koji sudjeluju u ovim postupcima - javnim bilježnicima, predstavnicima Fine i vjerovnicima. Ono što svima preporučuju je sljedeće: "Već po zakonu o obaveznim odnosima svi se već unaprijed mogu dogovoriti o načinu otplate svoga duga. I to je ono što se spominje, otplata duga na rate"
Državni tajnik objašnjava kako se dug može riješiti tako da se dogovore da do ovršnog postupka ne dođe. Ako do istoga dođe, onda se zakon mora primijeniti.
Novi prijedlog Ovršnog zakona
Na pitanje odustaje li Ministarstvo od prijedloga ovršnog zakona koji bi trebao pojeftiniti postupak odgovara kako ne odustaje nego traži najbolje rješenje za sve, prije svega za ovršenike.
"Sam Ovršni zakon nije zakon koji može biti previše socijalan, radi se o zakonu o obaveznih odnosima gdje postoje određeni dužnički odnosi slobodnom voljom. Ono što mi moramo učiniti jest to da utječemo na to da ovršni postupak bude pravedan, da prema ovršenicima bude takav da nema velikih troškova, da se to jednostavno riješi, najbolje nagodbom", napominje Salapić.
"Sada smo u fazi da prihvatimo eventualne izmjene i dopune postojećeg zakona, prije svega ćemo utjecati na to da se smanje troškovi ovršnog postupka, da bude brži, a da se one male ovrhe - a to su vam dugovi za režije, kreditne kartice i slično – pokušaju riješiti tako da to ne bude nešto što će imati velike troškove, nego jednim ubrzanim postupkom koji je najbolji za obje strane", ističe.
Što će biti nakon 18. listopada?
"Mi ćemo voditi računa da ovrhe od 18. listopada ne idu sve na naplatu u isto vrijeme. Jedan je dio ovrha koji ide preko javnih bilježnika, drugi je dio koji ide preko Fine. Ovo preko Fine je u nadležnosti Ministarstva financija, a ovo što je s javnim bilježnicima to je ići vjerojatno u nekoliko faza. Dakle, neće ići sve odmah. Mi sada vodimo razgovore, oni će biti za nekoliko dana gotovi. Postojat će faze od 18. listopada kada će koja odluka i na koji način ići u ovrhu. Tu je moguće da se to vrijeme odgoditi i do 1. siječnja 2021. Nešto će ići u fazama. Dakle, nema bojazni da ćemo dopustiti cunami odluka, sve odjednom – uvjerava Salapić.